Visokopatogena influenca ptica nedavno se pojavila u Poljskoj i Slovačkoj, a u srijedu je objavljeno da su slučajevi ptičje gripe H5N8 otkriveni i u Rumunjskoj i Mađarskoj.

Opasan soj ptičje gripe otkriven je na velikoj farmi pataka na istoku Mađarske, objavila je mađarska Nacionalna agencija za sigurnost prehrambenog lanca, dva dana nakon pojave prvog takvog slučaja u zemlji posljednjih godina.

Riječ je o jako patogenom soju virusa H5N8, koji se početkom siječnja pojavio i u Poljskoj. Mađarska agencija objavila je da se provodi eliminacija svih 115.000 pataka na spomenutoj farmi, nakon što je početkom tjedna ubijeno više od 50.000 pura, ne bi li se zaustavilo širenje virusa. Virus se vjerojatno širi jer divlje ptice migriraju i prenose zarazu vodom, objašnjavaju vlasti. Agencija navodi da je ovaj soj virusa sličan onom koji je harao zemljom 2016. Peradarski proizvodi sigurni su za konzumaciju, ističe se. Mađarska će ograničiti i transport ne bi li suzbila virus. Bolest u Europi za sada nije prešla na ljude. Rumunjska je objavila pojavu virusa ptičje gripe H5N8 na farmi na sjeverozapadu zemlje. Od virusa je uginulo 11.190 ptica od njih 18.699 u jatu u regiji Maramures pokraj granice s Ukrajinom i Mađarskom. Ostale ptice iz jata su usmrćene. U Rumunjskoj je riječ o prvoj takvoj epidemiji u tri godine.

Iz Uprave za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede navode: "Influenca ptica zarazna je virusna bolest ptica, uključujući perad. Zaraza domaće peradi virusom influence ptica prouzročuje dva glavna oblika te bolesti, koji se razlikuju po svojoj virulenciji. Niskopatogeni oblik načelno izaziva samo blage simptome, a visokopatogeni oblik kod većine vrsta peradi uzrok je visoke stope uginuća. Ta bolest može uvelike naštetiti profitabilnosti peradarstva i omesti trgovinu unutar Unije i izvoz u treće zemlje. Influenca ptica pojavljuje se uglavnom kod ptica, ali u određenim okolnostima njome se može zaraziti i čovjek, iako je rizik uglavnom vrlo malen. U slučaju izbijanja influence ptica postoji opasnost da se uzročnik bolesti proširi na druga gospodarstva na kojima se drži perad ili druge ptice koje se drže u zatočeništvu. Tako se trgovinom živim pticama ili njihovim proizvodima može proširiti iz jedne države članice u druge države članice ili treće zemlje", ističu.

Branko Bobetić, direktor udruženja Croatiastočar, kaže da virus ptičje gripe uvijek vreba, ali da je, za razliku od ostalog dijela svijeta, u Europi sezonskog kartaktera. "Virus ptičje gripe u Europi prvo se pojavio u Poljskoj, a zanimljivo je da se odmah pojavio na velikim farmama koka nesilica, farmama purama, a sada i pataka. Za sada je u Poljskoj, koja se priprema na otvaranje kineskog tržišta za izvoz mesa peradi, ugroženo nekoliko stotina tisuća komada u uzgoju. Budući da postoji velika opasnost da se virus pojavi i kod nas, a što bi moglo prouzročiti ogromne ekonomske štete, s Ministarstvom poljoprivrede pokrenuli smo inicijativu kontrole biosigurnosnih mjera na farmama, od kojih je tristotinjak malih. Ako se eventualno pojavi ptičja gripa, koja nije opasna za ljude, osim što bi se perad eutanazirala, bio bi ugrožen izvoz. Hrvatska, naime, godišnje izvozi oko 15.000 tona peradi, i to pretežito u Austriju i Sloveniju", kaže Bobetić.