Objavljeno 15. siječnja, 2020.
Apel za sustavnu klimatsku akciju koji je potpisalo oko 550 znanstvenika i znanstvenica u Hrvatskoj predan je u utorak premijeru, Vladi, Saboru i Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, a predstavnici potpisnika konferenciju za novinare održali su ispred zgrade Vlade upozorivši na klimatsku krizu.
"Znanstvena istraživanja, koja se kontinuirano objavljuju u tisućama međunarodno recenziranih znanstvenih publikacija godišnje, redovito kompiliranih u opsežnim izvještajima Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), nedvojbeno pokazuju da su antropogeni utjecaji dominantan faktor koji je doveo do aktualnih klimatskih promjena. Te znanstvene činjenice jasno upućuju na vrlo ambicioznu akciju na globalnoj razini, s konkretnim ciljevima: emisije ugljikova dioksida moraju biti radikalno srezane kako bi već tijekom ove godine dosegnule svoj vrhunac, da bi se zatim smanjile za 45 posto do 2030. godine, a do 2050. emisije bi se trebale potpuno ukinuti", stoji u apelu. "Znanost, dakle, daje vrlo jasne smjernice, ali ostvarenje tih ciljeva moguće je samo ako se razviju vrlo ambiciozne politike, koje uključuju sva raspoloživa i nadolazeća tehnološka rješenja, hitnu, ali pravednu energetsku tranziciju, kao i dubinsku transformaciju prevladavajuće socioekonomske paradigme. U realnosti takvog globalnog izvanrednog stanja potpuno je razočaravajuća činjenica da su teme vezane uz klimatsku krizu tek marginalno prisutne u javnom diskursu. Uz krizni imperativ globalne transformacije, ni jedna zemlja, pa ni Hrvatska, nema izgovor za neaktivnost ili krivo usmjereno djelovanje", ističu znanstvenici. Stoga je, kažu, ovaj apel poziv tijelima zakonodavne i izvršne vlasti Republike Hrvatske na donošenje i implementaciju ambicioznih politika koje su preduvjet sustavnog suočavanja s klimatskom krizom. "Te politike moraju imati uporište u znanstvenim istraživanjima, i to od temeljnih prirodnih, koje omogućuju razumijevanje fizikalne osnove klimatskih promjena, preko tehničkih, koje su ključne u razvoju učinkovitih tehnoloških rješenja za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama, pa do društveno-humanističkih, koje omogućuju razumijevanje i predviđanje društvenih i ekonomskih implikacija klimatske krize i temelj su za razvoj održivih i pravednih socioekonomskih modela.
Znanstvenici i znanstvenice, okupljeni oko ovog apela, na raspolaganju su svim institucijama Republike Hrvatske i nude svoju pomoć u zajedničkom suočavanju s klimatskim izvanrednim stanjem", zaključuju potpisnici apela.
"Svi grafovi koje dobivamo mjerenjima pokazuju da smo se približili opasnoj granici klimatskih promjena, kada više neće biti moguć povratak", kazao je Nikola Biliškov s Instituta Ruđer Bošković na konferenciji za novinare.
D.Pav./H
KLIMATSKO IZVANREDNO STANJE
U apelu postoji 11 zahtjeva. Među ostalim, znanstvenici zahtijevaju hitno proglašenje klimatskog izvanrednog stanja na razini Hrvatske, uključenje znanstvenika svih profila u procese donošenja politika vezanih za klimatsku krizu, rad na sustavnom i aktivnom podizanju svijesti opće javnosti o klimatskoj krizi, što uključuje i razvoj obrazovnih tema iz područja održivog razvoja koje trebaju biti implementirane u školske kurikulume. Traže i hitnu implementaciju programa sustavne tranzicije prema održivoj energetici s konačnim ciljem potpunog obustavljanja projekata ekstrakcije i eksploatacije fosilnih goriva, prepoznavanje i poticanje niskougljičnih zanimanja i životnih stilova te prateće infrastrukture te poticanje lokalne proizvodnje, distribucije i trgovine koja ne uključuje transport proizvoda iz udaljenih zemalja. Znanstvenici ističu da je za globalnu transformaciju prema održivom društvu potrebno zajedničko djelovanje cijelog čovječanstva. "To je zahtjev koji isključuje lažne alibije tzv. malih zemalja i koji podrazumijeva zajedničko djelovanje svih ljudskih djelatnosti", kazao je Biliškov.