Svjesni realnosti u kojoj žive, građani Europske unije žele da tijela koja politički upravljaju tom zajednicom budu u svom djelovanju konkretnija i u vezi s klimatskim promjenama. I ne samo to - žele da Europa u tome bude predvodnik. Bilo je to jasno i na posljednjim europskim izborima, kada su građani naveli borbu za naš planet kao najvažniji politički prioritet Europske unije.

Nije trebalo dugo čekati, Europska komisija i njezina nova predsjednica Ursula von der Leyen predstavile su tako Europski zeleni plan – strategiju za postizanje održivosti gospodarstva EU-a pretvaranjem klimatskih i ekoloških izazova u prilike u svim područjima politike i osiguravanjem pravedne i uključive tranzicije. O tome je također za prošlotjednog boravka u Zagrebu govorila Leyen - kako je za Stari kontinent najveća prilika i izazov našeg doba - postati prvi klimatski neutralan kontinent na svijetu.


- Svi možemo sudjelovati u tranziciji i imati koristi od mogućnosti koje ona donosi. Ako krenemo prvi i djelujemo brzo, pomoći ćemo našem gospodarstvu da bude svjetski predvodnik. Odlučno smo naumili u tome uspjeti zbog našeg planeta i sveg života na njemu, zbog europske prirodne baštine i biološke raznolikosti, zbog naših šuma i naših mora. Kad ostatku svijeta pokažemo da je moguće biti održiv i konkurentan, moći ćemo uvjeriti druge zemlje da slijede naš primjer - naglašava predsjednica Leyen.


Komisija će u ožujku predstaviti prvi "europski propis o klimi" kako bi građani mogli aktivno sudjelovati u osmišljavanju novih mjera, razmjeni informacija, pokretanju lokalnih aktivnosti i predstavljanju rješenja koja se mogu primijeniti i drugdje. Tim dokumentom prvi će se put u pravu utemeljiti cilj o postizanju klimatske neutralnosti EU-a do 2050.


Kako bi ostvarila svoje ambicije glede klime i okoliša, Komisija će predstaviti i strategiju o biološkoj raznolikosti do 2030. godine, novu industrijsku strategiju i akcijski plan za kružno gospodarstvo, strategiju "od polja do stola" za održivu proizvodnju hrane i prijedloge za Europu bez onečišćenja. Odmah će početi rad na povećanju europskih ciljeva smanjenja emisija do 2030. godine, što će biti osnova za ostvarenje cilja zacrtanog do 2050. godine.


​Europski zeleni plan prije svega omogućuje "socijalno pravednu tranziciju"; osmišljen je tako da se njime ne zapostavi ni jedan pojedinac ni regija u velikoj transformaciji koja slijedi. Planom se opisuje kako će do tada Europa postati prvi klimatski neutralan kontinent te kako potaknuti gospodarstvo, poboljšati zdravlje i kvalitetu života, zaštititi prirodu i pritom nikoga ne zapostaviti.

- Proživljavamo klimatsku i ekološku krizu. Europski zeleni plan prilika je za poboljšanje zdravlja i dobrobiti naših građana preobrazbom našega gospodarskog modela. Razradili smo plan kako smanjiti emisije, poboljšati stanje prirodnog okoliša, zaštititi divlje životinje, stvoriti nove gospodarske mogućnosti i poboljšati kvalitetu života naših građana. U tome svi imamo važnu ulogu, istaknuo je Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik Komisije.


Svoj doprinos tim nastojanjima EK konkretno pružaju i u Europskom parlamentu. Međunarodna je to institucija koja zapošljava tisuće pojedinaca i u pravoj je poziciji da bude na čelu tranzicije prema održivom, klimatski neutralnom i efikasnom europskom gospodarstvu i društvu. Tako su si uzeli u zadatak da u sljedeće četiri godine na svojim radnim mjestima smanje potrošnju energije za najmanje 20 posto u usporedi s razinama iz 2012, smanje potrošnju papira za 50 posto, počevši od 2019. do 2024., u usporedbi s razdobljemod 2010 do 2014. godine.


Ciljevi također uključuju smanjenje i upravljanje otpadom, potrošnju vode, obnovljive energije te zelenu javnu nabavu. Već sada se brzi vlakovi koriste umjesto čarter-letova između Bruxellesa i Strasbourga.