Objavljeno 14. siječnja, 2020.
U suradnji dvaju gospodarstva prošla je godina bila godina zaokreta, rekao je Horvat
U posljednjih nekoliko godina robna razmjena Hrvatske i Albanije kretala se na razini od 60 milijuna eura."Stoga pozdravljamo rast naše robne razmjene koji je zabilježen u prvih deset mjeseci 2019. godine od 35 posto i nadamo se da će se taj trend nastaviti", istaknuo je to predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na Hrvatsko-albanskom gospodarskom forumu u sklopu kojeg je potpisan i Memorandum o razumijevanju između HGK i Unije albanskih trgovinskih i industrijskih komora i na kojem je sudjelovalo 50-ak hrvatskih i albanskih tvrtki.
Burilović je naglasio da bi boljoj gospodarskoj povezanosti pridonijela uspostava izravne zračne linije Zagreb – Tirana, kao i gradnja jadransko-jonske autoceste i povezivanje morskim putem preko Drača i Šibenika, ili Rijeke.
- Sada kad smo preuzeli predsjedanje Vijećem EU-a, dodatna dodirna točka je i proširenje. U tom procesu Hrvatska vas snažno podržava - poručio je Burilović.
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta RH Darko Horvat naglasio je da je prošla godina bila godina zaokreta u suradnji hrvatskog i albanskog gospodarstva.
"Naša potpora Albaniji za pristupanje Uniji je stvarna. Kako bi gospodarska suradnja bila bolja moramo raditi na uspostavi stvarnih kontakata. Tako ćemo s ove relativno skromne robne razmjene doći do boljih rezultata“, rekao je Horvat.
Ministrica financija i gospodarstva Republike Albanije Anila Denaj također se nada da će suradnja institucija biti temelj za snažniji rast.
- Hrvatska nam je pomogla kad nas je pogodio nedavni potres i na tome zahvaljujem. Taj sentiment moramo prenijeti i u gospodarstvo - izjavila je Denaj.
Predsjednica Unije albanskih trgovinskih i industrijskih komora Ines Mucostepa naglasila je da je napredak u gospodarskim odnosima vidljiv te je rezultat i dobre suradnje gospodarskih komora.
- Interes je da se robna razmjena poveća, potencijal je velik. Brojke nisu najvažnije, treba nam konkretna suradnja. Posebno bih istaknula suradnju u sektoru poljoprivrede i turizma - pojasnila je Mucostepa. Zdenka Rupčić
Glavni hrvatski izvozni proizvodi su nafta, riblji proizvodi, čokolada
Glavni hrvatski izvozni proizvodi su nafta, riblji proizvodi, električni transformatori, čokolada i nove vanjske pneumatske gume, dok iz Albanije uvozimo aluminijske šipke i profile, obuću, prerađenu ribu, bilje i povrće. Uz turizam i poljoprivredu, najveće mogućnosti za suradnju su u energetici, strojogradnji, elektroindustriji i elektronici, farmaceutskoj, prehrambenoj, tekstilnoj i industriji obuće te posebice u graditeljstvu i investicijskim radovima u Albaniji. Dražen Herceg, direktor Elektro Centra Petek za Albaniju, istaknuo je kako je albansko tržište u razvoju i ima veliki potencijal. “Mi uvijek gledamo prema Zapadu gdje je velika konkurencija, a u Albaniji smo već prepoznati kao brend. Njima nedostaje transfer tehnologija, a upravo to mi donosimo. Tamo smo već sagradili trafostanicu vrijednu četiri milijuna eura u koju su ugrađeni kvalitetni dijelovi”, rekao je Herceg.