Zdravlje
VOLUMEN MOZGA MANJI U ZANEMARENE DJECE

Posljedice nikada ne iščeznu te se osjećaju i nakon dugog razdoblja, od dvadesetak i više godina
Objavljeno 13. siječnja, 2020.

Jedna od posljedica zanemarivanja, uskraćivanja i ostalih nedaća u najranijem djetinjstvu sporiji je razvoj mozga, što rezultira smanjenjem njegova volumena, utvrdili su britanski znanstvenici.

Grupa istraživača s londonskoga King‘s Collegea pratila je razvoj posvojene djece koja su rano djetinjstvo provela u paklu rumunjskih sirotišta. Pokazalo se da je volumen njihova mozga 8,6 posto manji nego u ostalih posvojenika.Kažu da je riječ o najuvjerljivijem dokazu o utjecaju negativnih posljedica na dječji mozak u razvoju.Otprije se zna da su zlostavljanje i zanemarivanje iskustva s najviše posljedica na razvoj dječjeg mozga. Visoka razina kortizola, kao posljedica izloženosti stresu, povezana je s uništavanjem moždanih stanica i narušavanjem veza unutar mozga.

Emocionalno zanemarivanje je uskraćivanje osnovnih emocionalnih potreba, poput pružanja utjehe ili sudjelovanja u djetetovu društvenom životu te postavljanje prevelikih očekivanja pred dijete, koja ono ne može ispuniti jer nije dovoljno zrelo ili jer takve situacije nisu sigurne za njega.

Rumunjska sirotišta
Šokantna situacija u rumunjskim sirotištima na vidjelo je izišla nakon pada komunističkog diktatora Nicolaea Ceausescua 1989.

"Sjećam se TV snimki tih institucija..., bile su šokantne", rekao je profesor Edmund Sonuga-Barke, voditelj studije koja prati razvoj te djece, najčešće vrlo bolesne, gotovo potpuno lišene fizičkog i psihičkog kontakta i bez igračaka.

Posvojena djeca čije je zdravstveno stanje proučavao tim prof. Sonuge-Barkea u takvim su ustanovama provela između dva tjedna i gotovo četiri godine. I prijašnje studije o djeci iz tih rumunjskih institucija koju su poslije posvojile brižne obitelji iz Velike Britanije pokazale su da ona imaju problema s mentalnim zdravljem i u odrasloj dobi.

Kod nekih se razvila podvojena osobnost, kod drugih autizam, kod nekih poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću, kao i izostanak straha od nepoznatih osoba.

Najnovija britanska studija objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences prva je obavila rezultate skeniranja mozga skupine zanemarene djece.

U studiji je sudjelovalo 67 rumunjskih posvojenika, a znanstvenici su razvoj njihova mozga uspoređivali s razvojem mozga 21 posvojenika koji nije bio zanemarivan u ranome djetinjstvu.

Volumen mozga 8,6 % manji
"Ono što smo otkrili, prilično nas je šokiralo. Prije svega, ukupan volumen mozga kod rumunjskih je posvojenika bio prosječno 8,6 posto manji nego kod ostalih. Drugo - što su više vremena proveli u rumunjskim sirotištima, volumen njihova mozga bio je manji", kazao je prof. Sonuga-Barke. No utjecaj na razne regije mozga nije bio ujednačen.

Jedan od znanstvenika koji su sudjelovali u istraživanju, prof. Mitul Mehta, kazao je da su on i kolege otkrili strukturne razlike u trima moždanim regijama u dvije skupine sudionika istraživanja. "Te su regije povezane s funkcijama poput organizacije, motivacije, primanja informacija i pamćenja."

Mehta kaže da bi ta otkrića mogla pridonijeti objašnjenju nižega kvocijenta inteligencije i više stope ADHD-a kod odraslih osoba koje su u djetinjstvu sustavno zanemarivane.

No studija ne može objasniti na koji način zanemarivanje i uskraćivanje u najranijem djetinstvu utječe na razvoj mozga, a to znači i da je vrlo teško utvrditi kakve su posljedice ostalih trauma iz ranih godina života, poput zlostavljanja ili teškog života u izbjeglištvu.Profesor Sonuga-Barke studiju smatra važnom jer prvi put na uvjerljiv način upućuje na utjecaj teškoća u ranom djetinjstvu na razvoj mozga.

Kaže kako posljedice nikada ne iščeznu te da se osjećaju i nakon dugog razdoblja, od dvadesetak godina, čak i nakon što se djeci pruži iznimna skrb i ljubav u posvojiteljskim obiteljima.
Jasminka Knežević
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana