Novosti
KOLEGIJ POVJERENIKA I VLADA RH

Ursula von der Leyen:
Uspjeh vašeg predsjedanja
EU-om definirat će i uspjeh
nove Europske komisije
Objavljeno 10. siječnja, 2020.
"Britanija ne može dobiti sve", jedna je od poruka poslanih ih Zagreba

Zajedničkom sjednicom Kolegija povjerenika Europske komisije i Vlade RH u petak je i formalno obilježen početak hrvatskog predsjedanja Europskom unijom u prvom polugodištu 2020. godine.


Sastanak u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu otvorili su predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i hrvatski premijer Andrej Plenković.

Pouzdan partner

Premijer Plenković je na početku sjednice, nakon što je prikazan video koji je spojio hrvatske s europskim temama, predstavio četiri prioritetna područja: Europa koja se razvija; Europa koja povezuje; Europa koja štiti i Europa koja je utjecajna. Naglasio je kako će Europska komisija u hrvatskoj Vladi imati pouzdanog partnera.


Nova europska čelnica je poručila da će uspjeh hrvatskog predsjedanja odrediti i početak rada novog saziva Komisije. "Prvo hrvatsko predsjedanje je ključan trenutak, a to je i početak našeg mandata. Vaš uspjeh će definirati naš uspjeh", rekla je von der Leyen. "Pozorno sam slušala prioritete i mogu reći da su vaši prioriteti i naši", dodala je Njemica o hrvatskom predsjedanju.


Nakon zajedničke sjednice EK-a i vlade predsjedateljice EU-om, što je tradicija na početku svakog rotirajućeg predsjedanja, von der Leyen i Plenković novinarima su govorili o najaktualnijim temama i prioritetima nove Europske komisije.


Ursula von der Leyen tako je upozorila Veliku Britaniju da u pregovorima o budućim odnosima ne može dobiti sve i da se mora odlučiti koliko bliska želi ostati s Unijom, iz koje će izići 31. siječnja. "Bili smo jasni u pogledu pristupa zajedničkom europskom tržištu: nije isto jeste li članica ili niste", rekla je šefica EK-a.


"Želimo ostati dobri prijatelji, susjedi i partneri. No moramo naći dobru ravnotežu između divergencije i bliskih odnosa s jedinstvenim tržištem", dodala je. Britanski premijer Boris Johnson uvjeren je da se sporazum o svim aspektima buduće suradnje s Unijom može zaključiti do kraja 2020., što u Bruxellesu smatraju nerealnim.


Hrvatski premijer Andrej Plenković kaže da se 31. siječnja za hrvatske građane neće ništa promijeniti. "Moći ćete u Britaniju ulaziti kao i dosada", istaknuo je premijer Hrvatske, koja od 1. siječnja predsjeda Unijom.


Uz Brexit, jedna od glavnih tema tijekom hrvatskog predsjedanja bit će i pregovori o novom europskom proračunu. "Učinit ćemo sve da se pronađe ravnoteža između ruralnog razvoja i kohezije s jedne i modernizacije s druge strane", rekao je Plenković. Starije članice EU-a, one koje su neto uplatiteljice u europski proračun, žele da on bude skromniji, a novije ustraju na održavanju sredstava za kohezijske i poljoprivredne politike. Ravnoteža se mora postići i među tijelima EU-a jer Europski parlament poziva na ambiciozniji, a premijeri članica u Europskom vijeću žele "konzervativniji" proračun.


Odlaskom Britanije EU će u svojoj blagajni izgubiti 60 milijardi eura, a u novoj financijskoj perspektivi od 2021. do 2027. Bruxelles treba uzeti u obzir nove teme poput klimatskih promjena, digitalne agende i ilegalnih migracija.


Govoreći o napetostima na Bliskom istoku i o tome kako osnažiti ulogu EU-a u svijetu, von der Leyen je naglasila kako se to može preko trgovine i posredovanjem u svjetskim sukobima. "Svako se nasilje može zaustaviti samo pregovorima. Za to su potrebni dokazani kanali. EU ima dobru reputaciju i u tome se dokazao", rekla je šefica EK-a. Von der Leyen, bivša njemačka ministrica obrane, naglasila je da europske vojske moraju postići veću razinu interoperabilnosti i da treba jačati inovacije u vojnom sektoru. "Iz iskustva vidimo da je to važno ne samo za vojnu nego za cjelokupnu industriju", istaknula je i dodala da je jačanje vojne tehnologije i u interesu unutarnjeg europskog tržišta, industrije, ali i manjih poduzeća. Ponovila je i kako EU djeluje komplementarno s NATO-om, koji je "najjači vojni savez na svijetu, i uvijek će to i ostati". "Zato će nam uvijek trebati NATO i članak 5.", rekla je referirajući se na pravilo koje određuje da je napad na jednu napad na sve članice tog saveza.
Klimatska neutralnost

Hrvatska, koja je 2013. posljednja ušla u EU, ustraje na tome da se otvore pristupni pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom koje su prošle godine blokirale Francuska i još neke članice Unije. Von der Leyen smatra da su te dvije zemlje jugoistočne Europe ispunile uvjete za početak pregovora i da ih EU sada ne bi trebao mijenjati. No dodala je da do samita EU - zapadni Balkan u svibnju u Zagrebu treba poboljšati metodologiju pregovora što je tražio francuski predsjednik. "Moramo predložiti novu metodologiju prije samita i naći način da proces za Albaniju i Sjevernu Makedoniju bude otvoren i da budu u mogućnosti početi pregovore", istaknula je šefica EK-a.


"Želimo unijeti novu dinamiku (u proširenje EU-a) i po mogućnosti razriješiti situaciju s blokiranim pregovorima Albanije i Sjeverne Makedonije", dodao je Plenković.
Europski zeleni dogovor, kojemu je cilj da Europa do 2050. bude klimatski neutralna, mogao bi biti uzor za cijeli svijet, rekla je von der Leyen. Plan predviđa da Europa do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent i tranziciju u kružno gospodarstvo, za što će biti potrebna velika sredstva. "Uvjereni smo da europski zeleni plan može biti nova strategija za cijeli svijet... Radi se o investicijama, inovacijama, novim tehnologijama i želimo da EU bude predvodnik", istaknula je njemačka političarka. Dodala je da će u to trebati puno investirati i najavila da će Komisija idućih dana donijeti plan za održive investicije.


Hina/D.Pavlović
ravnoteža
I PRORAČUN ĆE BITI VAŽNA TEMA
Andrej Plenković

hrvatski premijer

Želimo unijeti novu dinamiku u proširenje Europske unije i po mogućnosti razriješiti situaciju s blokiranim pregovorima Albanije i Sjeverne Makedonije.
STOP NASILJU
Potrebno je zaustaviti nasilje i doći do dugoročnog diplomatskog rješenja na Bliskom istoku, izjavio je u petak u Bruxellesu hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman prije početka izvanrednog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a, sazvanog kako bi se raspravljalo o nedavnim događajima u Iraku i napetoj situaciji na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi. Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell izrazio je zabrinutost zbog situacije na tom području.
SVEČANA VEČERA
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović priredila je u četvrtak svečanu večeru za Kolegij povjerenika i poručila da Europska unija mora ostati ujedinjena i pokazati svijetu da može biti globalni lider. Ona je čestitala povjerenicima na imenovanjima kao i na "vrlo ambicioznom i perspektivnom programu koji će, sigurna sam, povesti EU u budućnost". "Kako stoji i u samom geslu našeg predsjedništva, pred nama je svijet pun izazova", kazala je predsjednica izrazivši uvjerenost da će zajedničko suočavanje sa svim tim izazovima bolje osposobiti EU za njihovo rješavanje. Istaknula je da se kroz četiri prioriteta hrvatskog predsjedanja doista može stvoriti bolja Europu, po mjeri njenih građana. Završila je citatom jednog od utemeljitelja EU-a, Alcida De Gasperija: "Budućnost se neće graditi silom niti željom za osvajanjem, već strpljivom primjenom demokratske metode, konstruktivnim duhom dogovora i poštovanjem slobode."
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana