Magazin
INTERVJU: ARIANA VELA

Hrvatska treba više učiti iz iskustava drugih država
Objavljeno 11. siječnja, 2020.

U suradnji s partnerima konzultantska tvrtka Avelant d.o.o iz Zagreba jedina u Hrvatskoj na jednom mjestu osigurava pripremu i provedbu jednostavnih i složenih projekata, pruža pomoć prilikom izdavanja dozvola, izrade potrebne studijske dokumentacije, pripremu i provedbu postupaka javne nabave, izgradnje i opremanja uz korištenje fondova EU-a ili drugih izvora financiranja.

S direktoricom Avelanta, Arianom Velom, poznatom konzultanticom za fondove EU-a s više od sedamnaest godina iskustva, za Magazin smo razgovarali o fondovima, kohezijskoj politici Europske unije i drugim važnim pitanjima što se tiče odnosa RH i EU-a. Gđa Vela među ostalim radi i na projektima Pelješkog mosta i mosta kopno - Čiovo, a u sklopu obrta EU Projekti, sada Učilište EU projekti, odradila je više od petsto projekata vrijednih ukupno 5 milijardi eura.

POLITIKA I PROJEKTI
S obzirom na to da smo ušli u 2020. godinu, možete li nam dati sažet prikaz svega onoga što ste obradili u priručniku "Menadžment ESI fondova"? Od vremena kad ste knjigu objavili do danas, što se promijenilo, RH je postala članica EU-a...

- "Menadžment ESI fondova" prvi je hrvatski priručnik o pripremi i provedbi projekata financiranih iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) u financijskom razdoblju 2014. - 2020. Cilj je na jednostavan i jasan način prikazati metodologiju pripreme i provedbe EU projekata s naglaskom na ESIF. U tom smislu priručnik je strukturiran tako da čitatelja vodi kroz proces pripreme projekta - od objašnjenja EU fondova i ESIF-a, preko metodologije pripreme projekta, sve do ključnih aspekata provedbe. Važan aspekt priručnika predstavljaju dva segmenta. Prvi se odnosi na niz primjera iz prakse. Za svaki je segment metodologije dan konkretan primjer preuzet iz pravog projekta financiranog iz fondova EU-a. Drugi se odnosi na dokumentaciju koju je moguće preuzeti u e-verziji s našeg portala eu-projekti.info, odnosno skeniranjem barcoda koji se nalazi na naslovnici.

Knjiga je objavljena 2015. godine, u vrijeme kada je Hrvatska tek započela ozbiljnije koristiti EU fondove, i u pravom je trenutku osigurala pomoć potencijalnim prijaviteljima na projekte i korisnicima nepovratnih sredstava. U tom je smislu ona metodološki aktualna i danas jer su principi pripreme projekata uvijek isti, a jedino što se može promijeniti su obrasci. "Menadžment ESI fondova" koristimo kao nastavni materijal u provedbi programa usavršavanja za voditelja/icu pripreme i provedbe EU projekata na našem Učilištu EU Projekti, koje je prva i najjača ustanova za obrazovanje odraslih koja se bavi upravljanjem projektima i javnom nabavom. To samo govori u prilog činjenici da je knjiga svevremenska te da osobe koje svladaju metodologiju mogu pripremati projekte iz ESIF-a i programa EU-a bez obzira na sam sadržaj obrazaca.

Vaš priručnik ujedno je dragocjeno izdanje za poduzetnike. Što oni, poduzetnici, iz njega mogu naučiti, da se tako izrazim? S obzirom na to da je priručnik objavljen prije pet godina, koliko je on i danas aktualan?

- Poduzetnici, ali i pripadnici javnog i civilnog sektora, mogu naučiti sve što je potrebno za pripremu jednog kvalitetnog projekta financiranog iz fondova EU-a s naglaskom na sredstva ESIF-a koja su namijenjena Hrvatskoj. U tom smislu naučit će:

- što su projekti

- što su fondovi EU-a i koji izvori financiranja postoje

- koji su preduvjeti za sudjelovanje u projektima i korištenje nepovratnih sredstava EU-a

- kako pripremiti i kako provesti projekt

- kako opravdati projektne izdatke i pravilno provesti postupke javne nabave

a sve navedeno moći će utvrditi kroz prikazane primjere i dodatne vježbe u e-verziji.

Kad se govori o kohezijskoj politici, kakva je tu uloga, recimo tako, ESI fondova?

- Pojednostavljeno, EU fondovi su produžena ruka javnih politika koje provodi EU kako bi postigla svoje ciljeve. U tom smislu je poveznica između javnih politika i projekata takva da projekti služe kao alati i mehanizmi za postizanje ciljeva politika. EU fondovi su sredstva iz proračuna EU-a koja služe za poticanje onih projekata koji su usklađeni s javnim politikama i pridonose ispunjenju njihovih ciljeva. Na primjer, ako EU želi unutar razdoblja 2014. - 2020. da više od 75 % populacije između 24 i 75 godina bude zaposleno, što jest jedan od ciljeva temeljnih politika EU-a, onda će ulagati novac iz svog proračuna u projekte koji će tome pridonijeti. To je poveznica između ESIF-a i javnih politika EU-a pa tako i Kohezijske politike. Mogli bismo sve banalizirati pa reći: politike > proračun > EU fondovi > projekti.

SUSTAV JE KASNIO
Što o pitanjima kohezijske politike i ESI fondova možemo naučiti iz europskih iskustava? S tim u vezi - koja su glavna ograničenja za djelotvornije i učinkovitije sudjelovanje Hrvatske u kohezijskoj politici i ESI fondovima EU-a?

- Hrvatska, nažalost, slabo uči iz iskustava drugih država članica pa se od pristupanja EU-u nalazi među državama koje loše koriste fondove EU-a. Jedan od razloga jest i neučinkovito postavljen sustav upravljanja i kontrole ESIF-om koji se sastoji od tri razine te niza tijela državne i javne uprave koja sudjeluju u postupcima planiranja i pripreme natječaja, objave i postupaka dodjele nepovratnih sredstava pa sve do praćenja provedbe i odobravanja izvještaja, a samim time i prihvaćanja izdataka. Neki od ključnih problema su: prevelika birokratiziranost sustava, velik broj zaposlenih unutar sustava s malom efikasnošću zbog čestih fluktuacija kadrova i neadekvatnog načina penalizacije i nagrađivanja javne uprave, jednaka pravila za projekte od 100.000 i 100.000.000 kuna, prevelik fokus na administrativno-financijskom praćenju projekata, a premali na biti projekata (ovaj problem Hrvatska uočava tek sada, a prave će razmjere osjetiti za nekoliko godina kada će biti dužna izvijestiti o onome što je napravila s novcem EU-a). Sustav je kasnio u pripremi velikih infrastrukturnih projekata, a nije se radila ni adekvatna procjena potreba u pogledu kapaciteta kada je provedba u pitanju. Čak i danas, kada službeno ulazimo u posljednju godinu financijskoga razdoblja, neka tijela u sustavu nisu u stanju obaviti posao u ugovorenim rokovima. Prilikom provedbe projekata počeli su se u posljednjih nekoliko godina pojavljivati brojni problemi na strani korisnika. Veći dio odnosi se na pripremu i provedbu postupaka javne nabave u kojima se korisnici suočavaju s velikim penalizacijama zbog određenih financijskih korekcija, ali dio odgovornosti leži u nedovoljnoj educiranosti i tome kako provoditi projekte, posebice one infrastrukturne. Dio problema izaziva i loše pripremljena tehnička dokumentacija, zbog čega je tijekom provedbe projekata često potrebno vršiti izmjene, a samim time gubi se vrijeme te rastu troškovi provedbe.

Na tzv. policy razini Hrvatska nije dovoljno jaka država članica da bi se samostalno mogla izboriti za sebe. Činjenica jest da smo najkraće koristili ESIF i da bi EU to trebao uzeti u obzir, ali naša pozicija i raspodjela alokacije ovisit će samo djelomično o kapacitetima Vlade da izlobira što bolje uvjete, a dijelom i o razrješenju pitanja Brexita jer je Velika Britanija jedna od onih država članica koje uplaćuju značajna sredstva u proračun EU-a pa će izostanak navedenih uplata imati efekt na ukupan proračun i financijske alokacije ESIF-a za programsko razdoblje 2014. - 2020.

POSTAVLJANJE TEMELJA
Kakvo će biti stanje s ESI fondovima u idućem kratkoročnom razdoblju EU-a 2021. - 2027.?

- U ovome trenutku nije moguće jednoznačno reći što će se dogoditi, osim da je izvjesno smanjenje financijskih alokacija kao posljedica Brexita. Također, EU mijena svoje ciljeve i težište postavlja na zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kao i nove tehnologije i inovacije, što znači da će dio onog tradicionalnog financiranja biti do neke mjere umanjen. Ova bi godina u smislu planiranja, kako na razini EU-a tako i na nacionalnoj razini, trebala biti ključna za postavljanje dobrih temelja za korištenje ESIF-a u financijskoj perspektivi 2021. - 2027. Hrvatska je, uz pomoć stručnjaka Svjetske banke, započela pripreme izradom jedinstvene Nacionalne razvoje strategije - Hrvatska 2030., koja bi trebala biti podloga za programiranje. Veseli me što sam imala prilike sudjelovati u dijelu pripreme ovog dokumenta koji se odnosi na izradu baze strateških projekata za razdoblje do 2030. godine i nadam se da trud svih onih koji su sudjelovali u izradi tog dokumenta neće biti uzaludan. (D.J.)
EU težište postavlja na zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kao i nove tehnologije i inovacije, što znači da će dio tradicionalnog financiranja biti donekle umanjen...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

INTERVJU: ROSANDA MULIĆ, SPECIJALISTICA EPIDEMIOLOGIJE IZ SPLITA?

Vjerojatno ćemo svi kad-tad doći u kontakt s virusom

2

REPORTAŽA: ŽUMBERAČKO GORJE

Skrivena divljina Hrvatske: Kad misliš da padaš, priroda te diže

3

TJEDNI OSVRT

Zdravi sendviči prve dame nikako nisu jeftini