Konji su tisućama godina bili jedan od najvažnijih čovjekovih suputnika. No, zahvaljujući tehnološkim revolucijama tu su plemenitu životinju zamijenili strojevi. Današnjoj su civilizaciji konji postali suvišni. Srećom, u Slavoniji postoji dovoljan broj ljudi koji uzgajaju konje iz osobnog zadovoljstva i želje da se poštuje tradicija, bez obzira na to služe li im za rekreativno jahanje, ili za vuču folklornih zaprega. Zahvaljujući studentici agrobiotehnike i športskoj jahačici Nives Sić, saznali smo kako bi konj ponovno mogao poslužiti profitabilnom poslu. Riječ je o proizvodnji kobiljeg mlijeka i terapeutskom jahanju.

Njezina poslovna ideja koju je razradila s kolegicama s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossamyera u Osijeku Sanjom Antunović, Anom Čolak i Andreom Gregurec osvojila je svojedobno Grand prix za najbolji poslovni plan pod naslovom "Horse Spirit for Human Health", na Međunarodnoj izložbi inovacija, prototipova i poslovnih planova Budi uzor/Inova 2019. Osječke su studentice agrobiotehnike svoj poslovni plan napravile u suradnji s mentorom prof. dr. sc. Ivanom Štefanićem, direktorom Tera Tehnopolisa d.o.o.

Zaintrigirala nas je ideja o prodaji kobiljeg mlijeka, zbog čega smo razgovarali s Nives Sić kojoj konji nisu nepoznanica još od djetinjstva kada je počela prvo s rekreativnim, a onda i s natjecateljskim jahanjem.

- Naziv je našeg projekta "Terapijsko jahanje i brzo smrznuto kobilje mlijeko". Naša je zamisao ponuditi na tržištu kobilje mlijeko koje bi bilo dostupno svakom kupcu u malim trgovinama, trgovačkim centrima i preko internetske trgovine. Želja nam je i ponuditi terapijsko jahanje u sklopu kampova koji bismo zapošljavali stručne njegovateljice. U tu bismo svrhu osnovali Centar za terapijsko jahanje u Vladislavcima. Cilj nam je pomoći djeci s teškoćama u razvoju, omogućiti im druženje s drugom djecom i jahanje koje pozitivno utječe na njihovo zdravlje. Kao što je poznato, kobilje je mlijeko iznimno hranjivo, odnosno bogato vitaminima, a preporučljivo je djeci, astmatičarima i općenito ljudima koji imaju poteškoća s disanjem te onima koji imaju problema s kožom - rekla nam je Sić.

Saznajemo da bi poslovni okvir za ovo poslovanje bilo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG). Litra tog visoko vrijednog kobiljeg mlijeka nije baš za svakoga jer bi stajala 180 kuna. Nives Sić i njezine kolegice zamislile su ciljano oglašavanje usmjereno prema skupinama kojima je i namijenjeno. Proizvodnja mlijeka, za što bi prema procjeni studentica agrobiotehnike za početak bile dovoljne tri kobile, nije povezana s konjima za terapijsko jahanje. Zanimljivo da bi u ovom drugom slučaju bile također uključene kobile, dakle konjske ženke, i kastrati, a nipošto ne konjski mužjaci koji se smatraju nepouzdanima za jahanje. Netko bi možda rekao da je ovdje riječ o promicanju rodne nejednakosti i feminističkoj obuzetosti kastracijom kao jedinim prihvatljivim oblikom muške egzistencije. Naša sugovornica uz smijeh nas uvjerava kako to nije slučaj te kako su pastusi teško ukrotive životinje, a terapijsko jahanje zahtijeva apsolutnu sigurnost za osobe koje ionako imaju zdravstvenih izazova, za što su nužne životinje mirne i dobre naravi.