Objavljeno 10. siječnja, 2020.
Kada smo nekidan izvijestili o namjeri obnove krovišta evangeličke crkve u Jägerovoj ulici, potaknutoj financijskom subvencijom iz proračuna Grada Osijeka, zainteresiralo nas je vidjeti što je još od objekta označenih kao kulturno dobro u vlasništvu vjerskih zajednica. Taj je niz, naravno, podulji, od konkatedrale, kapelice svetog Roka, crkve svetog Jakova s kapucinskim samostanom do crkve svete Marije u Crkvenoj ulici..., a izvan tog niza sakralne graditeljske baštine, u kategoriji profane, nailazimo na objekt bivše tvornice Mobilije na početku Vinkovačke ulice, koji je u vlasništvu Baptističke Crkve Osijek.
Iz Strateškog plana upravljanja kulturno-povijesnom baštinom Grada Osijeka za razdoblje od 2016. do 2020. godine, kojim se želi potaknuti niz promjena što se izravno tiču načina upravljanja gradskim kulturno-povijesnim nasljeđem, vezano uz tu lokaciju iščitavamo kako je prvi koji je otvorio tvornicu za preradu drva i započeo proizvodnju većih razmjera bio Rudolf Kaiser, u drugoj polovini 19. stoljeća, točnije, 1865. godine. Ta je tvornica osnovana 1865. na Čepinskoj cesti, poslije na istoj lokaciji nastaje Obnova, a Kaiserov pomoćnik Josip Povischil odvojio se od njega i 1884. osnovao vlastitu tvornicu - na lokaciji uz Vinkovačku cestu. Poslije je to bila tvornica Mobilia "Ivo Marinković" registrirana kao tvornica industrije drva s parnom pilanom, tvornica parketa, oruđa, stolarskog i tapetarskog, tokarskog te bravarskog alata i tvornica pokućstva.
Od cijelog kompleksa tvornice Povischil, od tvorničkih zgrada, danas je ostala sačuvana samo zgrada - skladišta. Smještena je uz Vinkovačku cestu, na istočnoj strani nekadašnjeg velikog tvorničkog kompleksa. Iako izgrađena za isključivo industrijsku namjenu - tvornička zgrada svojim artikuliranim pročeljem i dekorativnim elementima ima naznake stilskih elemenata art decoa. Kao takva čini jedinstven dokaz i svjedočanstvo o razvoju drvne industrije u Osijeku.
Vlasništvo nad tim objektom upisano je u korist Baptističke Crkve Osijek. Iako je postojala ideja da se ta zajednica iz svog sjedišta u Podravskoj ulici preseli u ovaj objekt, uz uređenje molitvenog doma, u prijašnjem razgovoru za naš list objasnili su kako im je to teško provedivo zbog skupih restauratorskih uvjeta. Stoga nisu otklonili ideju zamjene nekretnina.
Sama zgrada, prema ocjeni struke, u relativno je dobrom stanju, a potrebna obnova unutrašnjosti (drveni podovi, stupovi) ipak ne bi iziskivala astronomske svote, jer nije toliko površinom velika. No dovoljno velika da se u nju smjesti, prema nekim mišljenjima, tehnički muzej. Upravo s ciljem da se ondje izloži sačuvana i prikupljena industrijska baština Osijeka.
D.Kuštro
JOŠ SE ČEKA NA OBNOVU CENTRALA
Kada se govori o obnovi pročelja i krovišta objekata označenih kao kulturno dobro, šteta je što su, za sada, vlasnici odustali od uređenja hotela Central. Urušavanje dijela krovišta odgodilo je planirani početak obnove pročelja, odnosno ona neće početi prije rekonstrukcije krovišta. Obnovu tog pročelja Grad Osijek je, u skladu sa spomenutim pravilnikom, koji donosi pet bodova, bio spreman poduprijeti iznosom od gotovo sto tisuća kuna.
Vlasništvo je upisano u korist Baptističke Crkve Osijek, ali ona nije u mogućnosti ondje urediti molitveni dom
1865.
osnovana je tvornica namještaja na Čepinskoj cesti