Kultura
"STOG SIJENA" IVANA KOŽARIĆA NA RIJEČKOM TRGU 128. BRIGADE HRVATSKE VOJSKE

Iteracija instalacije prvi put postavljene u Dubrovniku 1996.
Objavljeno 9. siječnja, 2020.
Na riječkom Trgu 128. brigade Hrvatske vojske postavljena je privremena skulptura Stog sijena Ivana Kožarića, jednog od najpoznatijih hrvatskih kipara, koja će do početka veljače simbolički označavati početak žetve kulturnih događanja u godini Europske prijestolnice kulture. Postavljanje skulpture organizirao je Muzej moderne i suvremene umjetnosti uz potporu obitelji Kožarić i podršku Komunalnog društva Čistoća, kao dio programa Europske prijestolnice kulture, programskog pravca Doba moći.


Riječ je o iteraciji instalacije prvi put postavljene u Dubrovniku ispred Kneževa dvora u okviru izložbe „Otok“ 1996. godine. U Rijeci se rad se predstavlja kao prva u nizu umjetničkih intervencija u javnom prostoru u sklopu projekta Izvrnuti džep, unutar kojeg umjetnici i kustosi preobražavaju i personaliziraju urbane lokalitete, integrirajući umjetnost u rutinu svakodnevice, s naglaskom na pitanjima gostoprimstva i tolerancije.


Izmješteno iz svoga prirodnog okoliša, i vremena u kojem se inače skuplja, sijeno zbijeno oko središnjeg štapa pojavljuje se kao začuđujući totem javnog prostora, kao nagovještaj ruralnog uz glavni simbol urbanosti – riječko Korzo.


U karnevalskom periodu, neposredno nakon adventa, usred zime, Kožarić u javni prostor uvodi teksturu stoga te miris sijena, njegovu propadljivost i prolaznost, potvrđujući svoj nepogrešivi osjećaj za prostor i razigravanje gradskih točaka i simbola.


Minimalizam, sažetost i konciznost izraza koji su upareni sa skromnim materijalom i jednostavnom formom i inače su Kožarićev recept za prijenos maksimalne vizualne i višeslojne umjetničke poruke, a budući da reakcije prolaznika čine integralni dio Kožarićevih radova, ostaje vidjeti kako će Riječani prihvatiti neobičnoga gosta.


Ivan Kožarić (Petrinja, 10. VI. 1921.) diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1949. gdje djeluje kao slobodni umjetnik. Godine 1959. i 1960. nekoliko je mjeseci boravio u Parizu a nakon povratka u Hrvatsku njegov ga stalni otklon od tradicijskih tokova i težnja razvijanju novoga umjetničkog senzibiliteta približuju umjetničkoj grupi Gorgona.
Izlagao je na mnogim važnim međunarodnim izložbama kao što su Biennale u Veneciji i Biennale u Sao Paolu. Djela mu se nalaze u brojnim privatnim zbirkama i u muzejima u zemlji i svijetu a više je njegovih skulptura trajno postavljeno u vanjskim prostorima, među kojima su i „Hodač“ na riječkom Korzu, spomenik A.G. Matošu na Strossmayerovom šetalištu u Zagrebu ili „Prizemljeno sunce“ u zagrebačkoj Bogovićevoj ulici. Iako je Kožarić u osnovi kipar, njegova praksa uključuje javne spomenike, ready-madeove, elemente performansa, instalacije, konceptualne proklamacije, tekstualne radove, crteže i slike. Sve ih povezuje smisao za humor koji se kreće od suptilne ironije i apsurda do ismijavanja i karnevalizma. N.Vek.
Možda ste propustili...

KOVAČ O METAMORFOZI I PRETVORBAMA

Poezija je prava sila, stihijska, iskonska

ODRŽAN ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP

Izazovi baštine Dore Pejačević

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

MUZEJ OSOBNIH PRIČA: U KULTURNOM CENTRU OSIJEK OTVORENA IZLOŽBA "PRIČE ŽIDOVA"

Zajednica u nestajanju kroz fotografije, portrete i zvučnu instalaciju

2

NAKON 36 GODINA U VIZIJI KOVAČA

Nadam se da će predstava biti kao sarma - još bolja podgrijana

3

ODRŽAN ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP

Izazovi baštine Dore Pejačević