Novosti
U 2019. NAJMANJE POGINULIH U PROMETU IKADA, ALI....

Stručnjaci: U kontroli prometa naglasak je na represiji, a u preventivu se premalo ulaže
Objavljeno 9. siječnja, 2020.
Dvije godine nije objavljen natječaj za financiranje nacionalnih programa za prevenciju

Za Hrvatsku je prošla godina ušla u povijest budući da je 297 smrtno stradalih u prometu najmanji broj zabilježen ikada. Međutim, ta brojka nije konačna, jer u tu statistiku ulaze i sve osobe koje su stradale prošle godine u prometnim nesrećama, a preminu zbog ozljeda ove godine.

Pomaci
Hrvatska je već završavala godine s 307 i 308 smrtno stradalih u prometu, i to tijekom 2014. i 2016., no odmah sljedećih godina broj se drastično povećavao. Dakle, brojka od 213 smrtno stradalih u prometu, predviđena Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa do kraja 2020. godine, i dalje se čini nedostižnom. Naime, Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa RH 2011. - 2020. donesen je za razdoblje od deset godina. Vizija tog programa drastično je smanjenje svih oblika stradavanja te su utvrđeni njegovi ciljevi od kojih je glavni usklađen s europskim planovima, a glasi: smanjiti broj poginulih osoba u prometnim nesrećama za 50 posto u odnosu na stanje u 2010. godini, odnosno dostići brojku od 213 poginulih osoba na kraju 2020.

Prema statistici MUP-a, u proteklih 12 godina, od početka 2008. do kraja prošle godine, u Hrvatskoj je promet odnio 4721 život, a u 11 godina, od početka 2008. do kraja 2018. godine, u prometu je još 34.138 osoba ozlijeđeno teško i 150.202 lakše, što je više nego što je građana u Splitu, a koji je drugi grad prema veličini u Hrvatskoj.

Ipak, pomak nabolje vidljiv je jer su u 2008. godini u prometu poginule 664 osobe, a 2009. čak 548. Unatoč tome prometni stručnjaci slažu se da Hrvatska još mnogo mora učiniti da se stanje poboljša i stabilizira, i to ne samo kažnjavanjem nego ponajprije preventivom i edukacijom.

- Dobro je i pozitivno to da je 2019. godine došlo do smanjenja broja smrtno stradalih i teško ozlijeđenih osoba u cestovnom prometu u odnosu na "lošu" 2018. godinu s 317 poginulih. Konačni broj smrtno stradalih bit će poznat nakon 30 dana, što je rok u kojem se evidentiraju umrle osobe nakon stradavanja u prometnim nesrećama. Realnu sliku stanja sigurnosti cestovnog prometa prikazuje podatak o ostvarivanju glavnog cilja Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa za 2019. godinu, 234 smrtno stradale osobe. Dakle 2019. godine smrtno je stradalo 58 osoba više od cilja iz Nacionalnog programa, unatoč stupanja na snagu i primjene izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti cestovnog prometa od 1. srpnja 2019., kojima su značajno povećane kazne za prometne prekršaje. Umjesto da se približavamo cilju, još uvijek od njega značajno odstupamo. To je prava slika sigurnosti cestovnog prometa. Brojka o smanjenju poginulih u prošloj godini ističe se da bi se opravdalo donošenje novog zakona i uvođenja velikih kazni, što zapravo dugoročno ne donosi ništa - kaže Georg-Davor Lisicin, tajnik udruge Sigurnost u prometu. Kako dalje dodaje, u Hrvatskoj nema preventive.

- Osim što policija zaista radi svoj posao nadzora prometa, ostali u Hrvatskoj ne čine baš ništa. Već dvije godine nismo imali javni poziv za financiranje nacionalnih programa za prevenciju. Dali smo naglasak na represivu, a preventivu smo u cijelosti zanemarili. Mi u Hrvatskoj zapravo uopće ne upravljamo sa sigurnošću cestovnog prometa. Od svih zemalja članica EU-a samo je u Hrvatskoj odgovornost za sigurnost cestovnog prometa delegirana policiji tako da se zapravo ne upravlja sigurnošću cestovnog prometa, nego je ona rezultat niza okolnosti i događanja na koje ne utječemo. Zato je 2018., posebice 2019. godine, pokušano stanje promijeniti na bolje davanjem naglaska na represiju, dok je istovremeno zapostavljeno preventivno djelovanje i namjensko usmjeravanje financijskih sredstava Nacionalog programa u tu namjenu - zaključuje Georg-Davor Lisicin.

Edukacija
U prosincu prošle godine, u organizaciji Udruge Sigurnost u prometu i Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu, održan je okrugli stol pod nazivom "Stanje sigurnosti cestovnog prometa u RH danas i sutra", gdje je zaključeno da su u razdoblju implementacije Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa od 2011. do 2014. uglavnom ostvareni ciljevi smanjenja smrtno stradalih osoba u cestovnom prometu, a 2015. godine i premašeni. U razdoblju od 2016. do 2018. godine dolazi do značajnijih negativnih odstupanja od glavnog cilja NPSCP-a što upućuje na potrebu detaljne analize razloga pogoršanja stanja. Na okruglom stolu zaključeno je i da, imajući u vidu povećan broj poginule djece u cestovnom prometu 2019. godine, posebnu pozornost treba posvetiti unaprjeđenju sigurnosti djece, kao jedne od najranjivijih skupina sudionika. U sustavu obrazovanja potrebno je kontinuirano provoditi edukaciju djece od najranije dobi do završetka srednje škole za sigurno i odgovorno sudjelovanje u prometu. Stoga je potrebno kurikulumom predvidjeti kao izdvojenu nastavnu cjelinu "Poznavanje prometnih propisa i pravila i prometna kultura". Do kraja 2020. nužno je u praksi promijeniti i usavršiti pristup upravljanju sigurnosti cestovnog prometa koristeći pritom najbolju europsku praksu, odnosno iskustva uspješnih zemalja. Sudionici ističu i da je nužno kontinuirano uključivanje Vlade RH i drugih nositelja provedbe Nacionalnog programa u stanje sigurnosti cestovnog prometa, odnosno osigurati transparentno prikupljanje i namjensko trošenje sredstava za financiranje aktivnosti planiranih NPSCP 2011. – 2020. i navode da je u tu svrhu potrebno obvezati osiguravatelje na uplatu jedan posto premije obveznog autoosiguranja i provesti zakonsku mogućnost uplate sredstava ostvarenih naplatom kazni za prekršaje za prometnu preventivu.

Sandra Lacić
cilj
BROJ POGINULIH SMANJITI NA 213
Georg-Davor Lisicin

tajnik udruge Sigurnost u prometu

Od svih članica EU-a samo u Hrvatskoj je odgovornost za sigurnost cestovnog prometa delegirana policiji, tako da se zapravo ne upravlja sigurnošću prometa, nego je ona rezultat niza okolnosti i događanja na koje ne utječemo.
JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEM
Sredinom prošle godine, u povodu obilježavanja Tjedna sigurnosti u cestovnom prometu, Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Ministarstvom zdravstva i Uredom Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj je organizirao stručni skup “Prometne nesreće – javnozdravstveni izazov”, na kojem je Ivana Brkić Biloš, voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti HZJZ-a, predstavila podatke iz Četvrtog globalnog izvješća o stanju sigurnosti cestovnog prometa (Global Status Report on Road Safety 2018). Izvješće je nastalo na temelju istraživanja o sigurnosti cestovnog prometa u 175 država svijeta, uključujući i Hrvatsku. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu je zbog cestovnih prometnih nesreća smrtno stradalo 1,35 milijuna ljudi, dok ih je 50 milijuna ozlijeđeno. Također je naglasila da su prometne nesreće u Hrvatskoj važan javnozdravstveni problem kao vodeći uzrok smrti u djece i mladih osoba.
STARA VOZILA
Prometni stručnjaci ističu i da je značajan utjecaj starosti motornih vozila na sigurnost cestovnog prometa te da je zbog toga potrebno naći mogućnost uvođenja poticaja za kupnju novih automobila radi pomlađivanja voznog parka i ostvarivanja ekoloških benefita. Također je nužno pojačati kontrolu obavljanjem izvanrednih tehničkih pregleda na cesti. Dodaju i kako je potrebno unaprijediti pravosudni sustav i ujednačiti sudsku praksu kako bi se postigla efikasnost postupka i izvjesnost kažnjavanja te djelovati na promjenu ponašanja recidivista na način da se, osim izricanja kazne, uključe u programe psihosocijalnih intervencija i tretmana. Tijekom osposobljavanja vozača posebnu pozornost treba posvetiti samoprocjeni psihofizičkog stanja, odnosno trenutačne vlastite sposobnosti vozača za vožnju te podizanju svjesnosti o opasnostima i rizicima u prometu.
Možda ste propustili...

OSNIVANJE POSEBNOG POVJERENSTVA

Pomoć bivšim logorašima

ODMAK OD BIVŠIH VLASNIKA

Lanac Pevec ime promijenio u Pevex

BIBLIJSKA PORUKA

Priđoh k vama slab

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana