Dome slatki dome
KAKO PROTIV PLIJESNI?

Suzbiti vlagu uz redovito prozračivanje
Objavljeno 9. siječnja, 2020.

Danas su poznate mnoge metode suzbijanja vlage u objektima, manje ili više učinkovite, u jeftinijoj ili skupljoj izvedbi. No čak i nakon suzbijanja vlage, preostaje nam dugotrajna borba s posljedicama vlaženja - plijesni. Znanost danas poznaje više od 100.000 vrsta plijesni i gljivica, od kojih se nekoliko stotina pojavljuje i u stambenim prostorijama. U kombinaciji s toplinom, vlagom i hranidbenom podlogom nastaju i cijela gljivična gnijezda, koja će tijekom svog životnog vijeka proizvesti milijunske količine novih spora.

Opasno za zdravlje
Našem će oku takve gljivice biti nevidljive sve dok im se ne promijene životni uvjeti u kojima se razvijaju. Tada mijenjaju boju u zelenu, crnu, sivu, crvenu pa i žutu. Ove gljivice mogu predstavljati opasnost za zdravlje ljude koji boluju od alergija, a ako dospiju u ljudski organizam, svojim rastom i razvojem mogu čak izazvati rak. Osim na ljudsko zdravlje, mogu štetno djelovati na zidove kuće, pokvariti ili čak zatrovati namirnice. Već pri izradi zidova preporučuje se voditi računa o nekim neizbježnim izvorima vlaženja u prostorijama, kao što je kondenzacijska vlaga, te u tu svrhu koristiti anorganske materijale, kao što je, primjerice, vapnena žbuka. Zidove u takvim prostorijama trebalo bi bojiti vapnom ili mineralnim bojama (skuplje su od uobičajenih boja), koje su paropropusne. Preporučuje se izbjegavanje oblaganja zidova tapetama jer one predstavljaju dobro hranidbeno tlo za spore i pogoduju umnožavanju gljivica. Čak i ako je riječ o pravilno projektiranim i izvedenim građevinama, možemo pridonijeti širenju plijesni štednjom na grijanju. Razvoju plijesni pogoduju hladni zidovi te se preporučuje održavanje temperature na oko 21 °C. Spriječiti razvoj gljivica možemo čak i samo redovitim prozračivanjem prostorija. Hladan vanjski zrak koji je tijekom prozračivanja dospio u unutarnje prostorije vezat će pri zagrijavanju na sebe vlagu koja onda skupa s istim toplim zrakom napušta prostoriju. Pri tome, što je zrak hladniji, ima veću mogućnost vezanja vlage uz sebe. Iz navedenog razloga, prozračivanjem hladnim zrakom tijekom zime moguće je ukloniti više vlage iz prostorije nego tijekom ljetnih mjeseci. Relativnu vlagu zraka u stanu trebalo bi održavati u granicama od 65 do 70 posto.

Sredstva za suzbijanje
U trgovinama se mogu pronaći razna sredstva za suzbijanje plijesni. Odabir sredstva ovisit će o podlozi na koju se plijesan nastanila i o stupnju njezina razvoja. Vrlo uspješnim u uništavanju svježe formiranih plijesni, a primjenjivim i na bojenim zidovima i na fugama keramičkih pločica smatra se stopostotni alkohol (etanol). Zid se ovim sredstvom očisti i ostavi da se posuši. Manje učinkovita od etanola, ali ipak korisna sredstva su i 5-postotna otopina vodikova peroksida, 5-postotna otopina amonijaka (štetno djeluje na dišne organe) i kućanska sredstva za čišćenje s ‘‘aktivnim klorom‘‘ (štetno djeluju na zdravlje čovjeka). Nešto ćemo se teže riješiti plijesni koja je napala silikonske fuge oko tuš-kabina ili kada u kupaonicama. I dok ćemo svježe formirane mrlje ovdje morati tretirati u nekoliko navrata nekim od navedenih sredstava, kod tvrdokornijih ćemo mrlja morati čak i otkloniti silikon.

Nakon uklanjanja silikona, podlogu je potrebno dobro i temeljito mehanički očistiti, a potom očistiti i alkoholom (acetonom) kako bi se uklonile sve nečistoće. Tek na tako očišćenu podlogu nanosi se silikon za sprječavanje plijesni. Prilikom obrade gornjeg sloja silikona treba paziti da ne ostaju udubljenja kako se u njima ne bi nakupljala voda, što bi moglo izazvati ponovnu pojavu plijesni unatoč fungicidnim svojstvima silikona. J.Kn.