Svijet
SPORAN ZAKON O SLOBODI VJEROISPOVIJESTI

Sukob koji u Crnoj Gori tinja stoljeće sada gori punom snagom
Objavljeno 31. prosinca, 2019.
Crna Gora podigla je razinu zaštite svojih veleposlanstava u Ljubljani i Beogradu

Demonstranti u predgrađu Podgorice koji prosvjeduju protiv zakona o vjeroispovijesti u nedjelju su kamenjem napali policijsku ophodnju, pri čemu je jedan pripadnik službi sigurnosti teže ozlijeđen.


Već danima se diljem Crne Gore prosvjeduje protiv zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je u petak usvojen u crnogorskom parlamentu, a koji predviđa da se državi vraćaju vjerski objekti i zemljište kojima se vjerske zajednice koriste na području Crne Gore a za koje se utvrdi da su izgrađeni sredstvima države ili su bili u njezinu vlasništvu do 1. prosinca 1918. Iako je naizgled riječ o pitanjima crkvene imovine i vjerskih sloboda, doista je riječ o posljednjem činu razdvajanja Srbije i Crne Gore, odnosno Srba i Crnogoraca kao dva naroda.


Stajalište Srpske pravoslavne crkve jest da je u pitanju zakon napravljen "s ciljem da bude paravan za otimanje crkava, manastira i crkvene imovine". No, s druge strane, Crnogorska pravoslavna crkva podržava donošenje novog zakona jer smatra da su u pitanju vjerski objekti koje su gradili njihovi pretci i država Crna Gora. U pitanju je 66 uglavnom srednjovjekovnih manastira, desetci crkava i drugih nekretnina.


Prije nekoliko dana u Nikšiću je organiziran skup podrške SPC-u, na kojem se skupilo oko 6000 ljudi, a okupljenima se obratio mitropolit SPC-a crnogorsko-primorski Amfilohije i pritom izgovorio riječi koje svjedoče o kakvom je sukobu riječ. "Ovi suvremeni bezumnici hoće oteti hramove za sebe. Ni Turci nisu radili što ovi bezbožnici žele. Oteti crkve i dati ih sektama", izjavio je Amfilohije. Proglašavati Crnogorsku pravoslavnu crkvu sektom, a Crnogorce bezbožnicima i uspoređivati ih s "Turcima" ima posebnu težinu na prostoru kojem je borba protiv Turaka temelj većeg dijela narodne predaje i kulture.


Pristaše prosrpskog Demokratskog fronta i vjernici Srpske pravoslavne crkve pokušali su u nedjelju i na nekoliko drugih mjesta diljem Crne Gore blokiranjem cesta omesti normalan promet, pa je prilikom policijske intervencije dolazilo i do incidenata.


Crnogorska policijska uprava upozorila je u nedjelju navečer svećenstvo Srpske pravoslavne crkve da će i njega držati odgovornim za eventualne incidente i napade na policijske službenike. "Policijska uprava upozorava na činjenicu da pozivi vjerskih velikodostojnika dovode do narušavanja javnog reda i mira, ugrožavanja imovine i do ozljeđivanja policijskih službenika. Za ovakve buduće incidente smatrat ćemo da su odgovorni organizatori tih aktivnosti, uključujući i crkvene velikodostojnike", priopćeno je iz crnogorske policije. Prethodno je iz hrama Hristova Vaskrsenja Episkopski savjet Srpske pravoslavne Crkve u Crnoj Gori pozvao vjernike da se okupe u hramovima na molitvama, a policijske snage i njihove šefove "da ne primjenjuju silu". Savjet je pozvao i na istinski dijalog. "Da se popravi što se popraviti može, prije nego što eventualna primjena ovog zakona postane izvor za ozbiljne društvene podjele s neprocjenjivim posljedicama", priopćeno je nakon sjednice Episkopskog savjeta.


Crnogorsko ministarstvo vanjskih poslova podignulo je u ponedjeljak razinu zaštite svojih veleposlanstava u Ljubljani i Beogradu nakon prosvjeda ispred crnogorskog veleposlanstva u Srbiji i krađe ploče s natpisom "Ambasada Crne Gore u Republici Sloveniji" u Ljubljani.


Crna Gora samostalna je država postala 1878. na Berlinskom kongresu, istog dana kada i Srbija. No velikosrpska politika pokušala je u nekoliko navrata organizirati atentate na crnogorskog kralja kako bi destabilizirala Crnu Goru i anektirala ju. To joj je na kraju i uspjelo. Crna Gora nije uspjela vratiti svoj međunarodno-pravni suverenitet izgubljen krajem 1918., kad ju je okupirala i anektirala Kraljevina Srbija. Korijeni današnjih događaja u Crnoj Gori sežu više od stotinu godina unatrag i teško da će se situacija razriješiti preko noći.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović ocijenio je da dio srpskih stranaka potpuno pogrešno tumači zakon. "Apsolutna je neistina da se tim zakonom otima imovina Srpske pravoslavne crkve stečena do 1918. jer tada nije bilo SPC-a. Komu smeta da se zakonski u redovitom postupku pred crnogorskim sudovima dokaže što je čije? Znate komu smeta? Onome tko zna da to nije njegovo i onome tko želi da bez dokazivanja zadrži ono što je nezakonito prisvojio", rekao je Đukanović. Ako uspije u svojem naumu, to bi mogla biti njegova najveća politička ostavština.


Vuk Tešija
66

uglavnom srednjovjekovnih manastira u vlasništvu je SPC-a u Crnoj Gori
1878.

godine Crna Gora postala je samostalna država
1918.

godine Crna Gora izgubila je suverenitet, ali i vjerske objekte koji su bili u njezinu vlasništvu
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana