Ekonomija
AKO ONE NESTANU, NESTAT ĆE I LJUDI

Najveća su opasnost za pčele pesticidi i vrućina
Objavljeno 24. prosinca, 2019.
Pčele su u opasnosti i od intenzivne obrade zemljišta i invazivnih vrsta

Poznato je da je hrvatski med među najkvalitetnijima u Europi, ali na velikom europskom tržištu to je, možda, manje poznata činjenica. Čak i u Hrvatskoj, gdje se proizvodi najkvalitetniji med, na policama trgovačkih lanaca može se naći svakakav med iz uvoza bez oznake podrijetla i iz koje države dolazi, koji je osjetno jeftiniji od domaćega, ali, tvrde hrvatski pčelari, i nekvalitetniji. Nemamo ništa protiv uvoznog meda, ali tražimo da bude jasno istaknuto na etiketi i da kupac zna koji med kupuje, kažu hrvatski pčelari.


Tako se hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol, sudjelujući na plenarnoj sjednici, u svom obraćanju dotaknuo pomalo zapostavljene teme zaštite domaćeg pčelarstva i prirodnih oprašivača, jer oni su pak važan dionik našeg ekološkog sustava te ključan čimbenik o kojem ovisi proizvodnja hrane u Europi. Na ovom skupu je rečeno kako dovođenjem pojedinih vrsta do ruba izumiranja ugrožavamo sustav, što posljedično utječe i na osjetno smanjenu kvalitetu proizvoda koje svakodnevno konzumiramo.

Zajednički cilj

- Dolazim iz Hrvatske, gdje se proizvodi med visoke kvalitete, ali se proizvođači susreću s brojnim problemima. Jedan od glavnih problema je nekontrolirani uvoz patvorenog meda niže kvalitete iz trećih zemalja koji je veliki problem za naše pčelare, a i potrošače. EU se treba aktivno boriti te zaštititi naše potrošače i proizvođače - rekao je Tomislav Sokol, govoreći za parlamentarnom govornicom o ulozi pčelarstva u EU, kao i položaja domaćih, hrvatskih pčelara. Klub zastupnika Europske pučke stranke najbrojnija je politička skupina u Europskom parlamentu sa 182 zastupnika iz 26 država članica.


U nedavno usvojenoj rezoluciji Parlament pozdravlja Inicijativu EU-a za oprašivače, ali ističe kako se njome trenutno ne može zaštititi pčele i ostale oprašivače od brojnih uzroka njihova uništavanja, uključujući intenzivnu obradu zemljišta, pesticide, klimatske promjene, prenamjenu zemljišta, gubitak staništa i invazivne vrste.


Budući da su oprašivači bitni za biološku raznolikost, poljoprivredu i reprodukciju mnogih biljnih vrsta, zastupnici su zatražili od Komisije da predstavi cjelovit akcijski program s dostatnim sredstvima za njegovu realizaciju. Zauzimaju se za smanjenje uporabe pesticida, a kako bi se pridonijelo smanjenju ostataka pesticida u staništima pčela, manja upotreba pesticida mora postati glavni cilj buduće Zajedničke poljoprivredne politike, upozorili su zastupnici i pozvali da se diljem EU-a obvezno smanje ciljevi koji će biti obuhvaćeni novom revizijom direktive o održivoj upotrebi pesticida. Parlament je zatražio više sredstava za potporu istraživanju uzroka smanjenja broja pčela radi zaštite raznolikosti vrsta oprašivača.
Bez regulacije

Još u travnju je Glas Slavonije upozoravao na ocjenu stručnjaka kako razlog pomoru pčela u proljeće diljem Hrvatske, uz vrlo visoke temperature, može biti i prekomjerna uporaba pesticida u poljoprivredi, što je posebice karakteristično za Slavoniju, gdje je ratarska proizvodnja intenzivna. U pograničnom području sa Srbijom i BiH, koje nisu članice EU-a, pa su im i propisi manje zahtjevni, u Slavoniji neki poljoprivrednici odlaze preko granice kupovati pesticide koji kod nas nisu dopušteni upravo radi zaštite pčela ili su znatno skuplji. Također, mnogi se ne pridržavaju uputa o dopuštenoj količini pesticida, pa dolijevaju više i sve zatruju. Ako voćke prskaju danju, dok ih pčele oprašuju, šteta je neprocjenjiva i pčele umiru na voćkama ili na povratku u košnicu, upozoravaju pčelari.


Uz sve opasnosti za pčele, kojima je uzrok čovjek, pčelari kažu da visoke temperature i promjena klime mogu biti pogubne.
- Pčele zbog visokih temperatura ovih dana izlaze iz košnica, a nemaju što raditi, jer hrane nema. To će im biti pogubno za preživljavanje. Zimske pčele posebno su građene i imaju masno tkivo koje im pomaže da prežive niske temperature zimi, i kao takve žive pet mjeseci u fazi mirovanja. Da bi preživjele, u toj fazi trebaju biti od 15. studenoga do 15. siječnja, a ove godine to nisu. Ovako toplih zima još nismo imali, bilo je po nekoliko dana, ali ove godine pčele nisu mirovale ni deset dana. Iako nema rizika od nekih bolesti, visoke temperature mogle bi ih ubiti. Također, na proljeće možemo očekivati veliki pomor pčela ako se dogodi da u razdoblju od 20. veljače do 10. ožujka temperatura padne ispod 7 stupnjeva - kaže Željko Špoljarić, predsjednik udruge Pčela Našice.


Miroslav Flego
Klimatske promjene opasne za pčele
Dugogodišnji i iskusni vinkovački pčelar Daniel Kunodi donosi ocjenu protekle sezone i podsjeća kako je pčelarska godina završila zadnjim danom srpnja, a karakterizirao je buran razvoj pčelinjih društava do kraja ožujka, nakon toga pojava nezaustavljivog rojevnog nagona do polovine lipnja i na kraju mirnije ljetno razdoblje nakon kojeg je bilo dovoljno vremena za završetak pčelarske godine i kvalitetnu pripremu za pčelarsku godinu 2020. koja počinje početkom kolovoza.

- Ranom burnom razvoju pogodovalo je izvanredno toplo i vlažno vrijeme koje je rezultiralo bujnom ranoproljetnom, medonosnom vegetacijom. Nakon toga je, u vrijeme kada su pčelinja društva bila na vrhuncu snage i kada su trebale uslijediti dvije najbogatije paše, uslijedilo razdoblje obilnih padalina pa i pada temperature. To je bilo uzrokom izostanka obilnije paše repice i bagrema ali i pojavom nezaustavljivog rojevnog nagona. Rezultati tih paša bili su relativno slabi, a rojenje zajednica koje je kod mnogih pčelara završavalo gubitkom rojeva oslabilo je osnovna društva koja nisu bila dovoljna ni za sljedeću pašu amorfe. Kada se to sve smirilo, moglo se pristupiti jačanju pčelinjih društava za paše lipe, kestena i suncokreta koje su uglavnom dobro prošle i popravile su ukupan rezultat rada pčela i pčelara - kaže Kunodi, koji upozorava kako unatoč svom optimizmu moramo biti svjesni prevelikih klimatskih oscilacija koje su vjerojatni indikator globalnih klimatskih promjena čiji je smjer nepovoljan za pčelarstvo.
Trovanje pčela - kazneno djelo?
U Srbiji se pčelarstvom bavi 5,3 posto poljoprivrednih gospodarstava koja imaju 914.000 košnica i tamošnje udruge traže od države da se regulira kontrolirana uporaba pesticida jer tamošnji pčelari trpe milijunske gubitke. Traže čak da trovanje ovih korisnih insekata postane kazneno djelo koje se procesuira po službenoj dužnosti. "Ove godine imamo masovno trovanje pčela u Vojvodini – Kanjiža, Kovačica, Šid, Kikinda. Samo u Kikindi je stradalo je 1668 pčelinjih zajednica. U posljednjih pet godina stradalo je oko 6500 pčelinjih društava na prostoru Vojvodine, što je 200 do 300 milijuna stradalih jedinki. Materijalna šteta iznosi oko 100 milijuna dinara (oko 855 tisuća eura), ne računajući dobit koju pčelari nisu imali za ta pčelinja društva", rekao je čelnik vojvođanskih pčelara.
5

mjeseci pčele trebaju biti u fazi mirovanja
Možda ste propustili...

PAD PROIZVODNJE POD UTJECAJEM TRGOVINSKIH RATOVA

Američke tvrtke lani instalirale manje robota

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

KRIVOTVORENI PESTICIDI - GLOBALNA SU PRIJETNJA

Krivotvorena sredstva za zaštitu bilja pokrivaju 10 posto svjetskog tržišta

2

VALUTNA TRŽIŠTA

Dolar ojačao drugi tjedan zaredom

3

PŠENICOM LANI ZASIJANO 136 TISUĆE HEKTARA

Smanjenje površine pod žitaricama za 6,5 %