Da volimo trošiti, često i iznad mogućnosti, to je odavno poznato, posebice u blagdansko vrijeme prosinačke histerije kada Božić sve više postaje slavlje kupnje i potrošnje, umjesto duha i vjere, čime se definiramo izrazitim konzumeristima! Što, naravno, nije samo hrvatski slučaj. Tako će hrvatski građani i tijekom ovih blagdana potrošiti 15,3 milijarde kuna, što je pola milijarde kuna više nego u istom razdoblju godinu dana ranije, procjena je Hrvatske gospodarske komore (HGK). Štoviše, prema nekim ekonomskim analitičarima potrošit ćemo i milijardu više.

Direktorica Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić pojašnjava da u blagdansku potrošnju ulaze svi troškovi koje građani obavljaju u mjesecu prosincu. Pritom je trgovina glavni pokretač cijele blagdanske potrošnje, a Ravlić iznosi procjenu da će na nju u tom razdoblju otpasti približno 14 milijardi kuna. Procjena o potrošnji od 15,3 milijarde kuna temelji se na poreznoj reformi i rastu plaća, još jednoj dobroj turističkoj sezoni, porastu optimizma potrošača, kao i rekordnoj zaposlenost, ističe Ravlić. Dodatni doprinos potrošnji dat će i lanjsko povećanje neoporezivoga dijela za božićnice i regres, kaže Ravlić, uz napomenu da je do sada pola milijuna građana dobilo trinaestu plaću. Također napominje da je razdoblje od prvog dana prosinca do prvog dana siječnja već zadnjih deset godina najudarnije prema potrošnji u godini. Usporedbe radi, u "klasičnim" mjesecima troši se od osam do maksimalno deset milijardi kuna, dok je za vrijeme rekordnih turističkih sezona, tijekom srpnja i kolovoza, maksimalna potrošnja dosezala 14 milijardi kuna. U prosincu najudarnije razdoblje potrošnje je tjedan uoči Božića, od 19. do 24. prosinca, a tradicionalno se najviše kupuju igračke, kozmetika, odjeća i obuća, tehnika, knjige, božićne dekoracije te delikatesni prehrambeni proizvodi, kaže Ravlić te navodi da je trgovina stabilna već pet godina zaredom, a promet od kolovoza 2014. bilježi rast, uz samo četiri mjeseca pada i jednog stagnacije. "To nam zapravo govori da se gospodarstvo stabliziralo, i da se optimizam potrošača povećao te da unatoč problemima naši građani bolje žive, odnosno standard je bolji", kaže Ravlić.

Pritom je ipak apsurdno da je svaki četvrti stanovnik u riziku od siromaštva, ali ćemo i ovoga prosinca oboriti rekorde potrošnje! Pitanje odakle ljudima novac, zapravo i nije pravo pitanje, jer osim tzv. "kritične mase bogatih", pred blagdane zadnje kune troše i oni gotovo pa recimo najsiromašniji. Drugim riječima, i Hrvatska je zemlja konzumerizma s patologijom potrošnje koja eskalira svake godine u prosincu, pa tako i ove. Naravno, ima i onih trezvenijih koji će racionalno baratati minimalnim iznosima, naročito umirovljenici, od kojih će većina dobiti samo 100 kuna božićnice.

I papa Franjo upozorio je u povodu jednog od najrastrošnijih vikenda u godini koji je počeo s groznicom Crnog petka, protiv pojačanog konzumerizma u vremenu do Božića, rekavši da želja za potrošnjom predstavlja "virus koji vjeru napada u samim korijenima". "Moramo se suočiti s iluzijom da je čovjek sretan kada posjeduje mnogo stvari. Oduprite se sjajnim svjetlima konzumerizma koja ovaj mjesec blješte svuda oko nas", kazao je Papa, osudivši bijesni konzumerizam koji nameće pravilo "stvari nikada dovoljno". "Moramo se oduprijeti iskušenju da je smisao života u gomilanju", proučio je Papa, a slično poručuju i svećenici, uključujući i hrvatske.

Bilo kako god na dolazak Božića prvo nas podsjete trgovci koji već nakon Dušnog dana, 2. studenoga, a neki još i prije, ukrase svoje prostore i izloge i tako kreću s blagdanskom ponudom. I slobodno se možemo zapitati dolazi li nam to Božić svake godine sve ranije? A na nama je da puna dva mjeseca samo trošimo i trošimo. I tako svake godine. Nekima se ta trgovačka agresija, koja se proširila i na gradske trgove u vrijeme adventa sviđa, a nekima ne, jer za njih Božić nije samo potrošnja. Naravno, takvi su u manjini. Ukupno uzevši, božićni konzumerizam traje sve duže i duže. "To je jednostavno komercijalni dio koji je prisutan, kako na tržištima Europe i svijeta, tako i kod nas. U posljednjih nekoliko godina Božić počinje već u jesen, tj. prodaja božićnih artikala", kaže suvlasnica jedne trgovine za prodaju blagdanskih dekoracija.

Prema sindikalnim istraživanjima, većina Hrvata ne može preživjeti bez zaduživanja, ali unatoč tome blagdanska groznica u prosincu povećava promet u trgovinama od 30 do 50 posto. No, ponovno pitanje, otkud novac? Dio odgovora na to pitanje mnogi analitičari pronalaze i u činjenici da Hrvati na štednji drže na desetke milijardi kuna! No, to je ipak neka druga priča, ali dobro je to znati i u ovoj prigodi.

Božićno razdoblje udarna je sezona i marketinga, pa marketinške tvrtke već tjednima rade na božićnoj komunikaciji. Što znači da nas bombardiraju gomile reklama, no tu igru i sami prihvaćamo. Čak i ako nam nakon prosinačke potrošačke groznice siječanj, kao i uvijek, bude mnogo hladniji i ne baš tako sjajan. Etnologinja Zorica Vitez upozorava: "Za rasprodaju svega i svačega zlorabe se i likovi božićnih darovatelja: Svetog Nikole (6. prosinca) i Djeda Božićnjaka (25. prosinca). Lik djeda s crvenom kapom ima svoju povijest i sadašnjost, mijenjao je ime putujući kroz vrijeme i prostor, pojavio se i kao Djed Mraz", podsjeća etnologinja. "O svemu tome svi znamo iz osobnog iskustva, iz agresivne reklame posredovanjem svih medija, reklamnih tiskovina za koje su premali naši poštanski sandučići, iz poruka koje stižu elektroničkom poštom", ističe Vitez.

Užurbanost u predblagdansko vrijeme vidi se u cijeloj Hrvatskoj, a najveće su gužve u trgovačkim centrima i supermarketima. Kupljene vrećice ne daju naslutiti da je prosječna plaća samo nešto viša od 6500 kuna, a mnogima i niža. No, sve češća su i brojna pitanja baš u predblagdansko vrijeme: gube li se stari tradicijski običaji zbog sve izraženijeg konzumerizma, ali i troše li građani iznad svojih mogućnosti? "Naravno da je zamjetno da ljudi znatno više kupuju nego običnim danima. Nama već u pojedinim odjelima nestaje čokolade, ali i nekih pripravaka za kolače", kaže trgovkinja iz jednog prodajnog centra. Dodaje da mnoge trgovine u prosincu utrže kao tijekom tri obična mjeseca.

A što bi Božić trebao biti i je li doista to - nismo sigurni. "Na televiziji su samo reklame za Djeda Mraza, a gotovo nigdje nema Svete obitelji. Mislim da se to zaboravlja... Konzumerizam izjeda Europu. Pojednostavljeno rečeno, što je standard viši, to je manje vjere, manji natalitet, i to je vrlo mjerljivo. Kršćanstvo nije protiv materijalnoga, ali jest za umjerenost, jest za primat duhovnog nad materijalnim", komentirao je mons. prof. dr. Franjo Topić.

Da je upravo konzumerizam suvremena pošast koja nerijetko ruši tradicijske vrijednosti, tvrdi i sociolog prof. Slavo Kukić. "Filozofija konzumerizma urušava cjelokupan sustav vrijednosti. Postaje uvriježeno da bez kupnje i potrošnje ništa nema značenje, odnosno, da to postaje početak i kraj, bit svega. Isto je i s Božićem", kaže profesor Kukić. On upozorava kako je danas sve izraženije smatranje da potrošnja uvjetuje i osigurava čak i društveni status. "U protivnom", kaže Kukić, "nailazi se na osudu i društvenu izolaciju. Tako je i Božić sve manje vjerski izraz prema Bogu, a sve više stanje konzumerizma i potrošnje koji znače društveni status i prestiž."

Uglavnom, nametnuta nam je potrošačka euforija kojoj nismo kao društvo dorasli. To nije bilo u našoj prirodi, a danas su sve vrijednosti prebačene na novac. Primjetno je i da se ljudi za blagdane ne vesele kao što je to bilo prije. Dobru trpezu i zadovoljstvo možemo napraviti i bez većih iznosa. Ali, eto, ako ne baš svi, onda nas je većina pokleknula pred izazovima vremena u kojemu živimo i potrošačke histerije, blagdanske potrošačke groznice koja je u punom jeku. Zapravo živimo u apsurdnim vremenima, pozivamo se na tradiciju, a konzumerizmu modernih vremena teško možemo odoljeti.

Za kraj je zato možda najbolje preporučiti kako preživjeti blagdanski šoping i kraj godine ipak dočekati u plusu. Kao prvo, popis za kupnju najviše pomaže da se odupremo samoj groznici kupnje. A i stručna literatura prepuna je savjeta o obuzdavanju šopingiranja poput onog da primjerice izbor plaćanja - gotovinom ili karticom - utječe na to što ćemo kupiti i koliko ćemo potrošiti. Uz to, možda i ono najvažnije što bismo trebali znati, a ono glasi da je sreća koju dobivamo nakon kupnje manja od moguće, jer novac trošimo na krive stvari.