Prema podacima Državnog Zavoda za statistiku ukupna proizvodnja povrća u Hrvatskoj u 2018. iznosila je 217.949 tona, od čega je za tržište proizvedeno 184.898 tona. Ukupna proizvodnja u vremenu od 2013. do 2018. bilježi stalni porast površina pod povrtlarskim kulturama i proizvodnje, naročito glavnih povrtnih kultura.Prema ukupno proizvedenim količinama povrća u 2018. najveći udjel čine kupus, rajčica, lubenice, luk i češnjak, paprika, mrkva, salata i dinje. Kupusa je, primjerice 2013. proizvedeno 30.286 tona, a u prošloj godini 39.612 tona uz rast uz godine u godinu osim 2014., kada je proizvedeno nešto više od devet tisuća tona manje nego godinu ranije. Salate je u 2018. proizvedeno oko 8000 tona, što je dvostruko više nego 2013., kada je ubrano 26.026 tona rajčice, dok je 2018. proizvedeno 30.894 tona. Cvjetače i brokule lani je proizvedeno 2066, paprike 18.154, luka crvenog i češnjaka 27.321, a mrkve 11.709 tona, dok je lubenica i dinja proizvedeno 31.551 tona.

U promatranom razdoblju gotovo se udvostručila proizvodnja graha, svježeg zrna i mahuna, a gotovo se utrostručila proizvodnja mrkve, što je proporcionalno s porastom površina pod tom kulturom. Porasla je i proizvodnja paprike koja se 2013. proizvodila na površini od 771 hektara s proizvodnjom od ukupno 13.783 tona, a u prošloj godini proizvedeno je 18.154 tona na 1023 hektara.
Dio proizvedenog povrća u Hrvatskoj potječe iz uzgoja u vrtovima i na okućnicama te je namijenjeno potrošnji za vlastite potrebe kućanstva. Riječ je o malim površinama, vrtovima u domaćinstvima, ili na slobodnim površinama u stambenim naseljima, i takva je proizvodnja na tehnološki vrlo niskoj razini i rezultira niskim prinosima.
Proizvodnja povrća za tržište u svježem stanju u Hrvatskoj ima bogatu tradiciju, a razvijena je u različitim, ali povoljnim agroekološkim uvjetima, kažu stručnjaci, i danas je to intenzivna i ekstenzivna grana biljne proizvodnje, koja opskrbljuje tržište svježim povrćem kroz čitavu godinu zahvaljujući sortimentu, izboru načina proizvodnje, ali nedovoljnim potrebnim količinama i nedovoljnim postojećim hladnjačama i veletržnicama u cijeloj Hrvatskoj.
Najviše hektara pod povrtlarskim kulturama ima Međimurska županija, nešto manje od tri tisuće hektara i povrtlarstvom se ovdje bavi 2115 poljoprivrednih gospodarstava, Varaždinska ima 1782 hektara i 5274 gospodarstava, Istarska 1460 hektara i 3967 OPG-ova, Zadarska 1305 hektara i 3674 OPG-ova, Bjelovarsko-bilogorska 1176 hektara i 2716 gospodarstava.
Od slavonskih županija najviše pod povrćem ima Vukovarsko-srijemska županija 1332 hektara i 1569 OPG-ova, Virovitičko-podravska 1295 hektara i 3318 gospodarstava, Osječko-baranjska 1099 hektara i 2377 poljoprivrednih gospodarstava, Požeško-slavonska 564 hektara i 1772 gospodarstava, Brodsko-posavska 489 hektara i 2767 OPG-ova.
Vinkovčanin Zvonko Ištvan, njegova kćerka Dinka i Zvonkov prijatelj s posla Dragutin Crepić, već četvrtu sezonu uzgajaju najljuće čili papričice i od njih rade ljute umake skale ljutine od jedan do pet koje koriste samo najodvažniji. Zajedno vode Ljutoteku koja je u sklopu Ištvanova Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Sve poslove zajednički obavljaju, od sadnje papričica i zalijevanja do marketinga i prodaje, ali, priznaje Zvonko, najviše radi Dinka, jer njoj je to jedini posao.
Kada smo početkom prošle godine razgovarali s Ištvanom, rekao nam je da su odlučili proširiti nasad papričica na više od 2000 komada. Posadili su 1200 komada ljutih papričica kao što su 7Pot-Primo, 7pot-Strain, 7pot-Apocalypse, 7pot-Jonah, Borg-Choco, Borg Yellow, Borg Long, Big Black Mama, Devils Brain, Reaper X, i Choco Reaper. Sve su to nazivi koje ljubitelji ljutoga dobro poznaju i cijene. Također su posadili ljute Jalapeno Yellow, Jalapeno Red, Aji Lemon Drop,Tobago Treasure, Red Savina..., ukupno oko 1000 komada. U 2018. su proširili nasad otprilike tri puta u odnosu na godinu ranije, jer im dosadašnje iskustvo govori da potražnja raste svake godine.

- Sada imamo plastenik od 400 četvornih metara. Uglavnom svake godine sadimo sedam ili osam glavnih vrsta i još tri-četiri koje uzimamo za probu, pa ako se pokažu kao dobre nastavljamo s njima i nagodinu. Proizvodili smo osam vrsta umaka, ali smo upravo s jednom vrstom prekinuli i sada imamo sedam vrsta koje naši potrošači najviše traže. Ove godine nabrali smo 600 kilograma papričica i od toga smo napravili 12.000 bočica umaka od 100 mililitara za manje ljute i od 60 mililitara za one najljuće. Ne koristimo nikakve poticaje, jer smo još mali i malo nedostaje za ekonomsku vrijednost kada bismo mogli koristiti poticaje. No, srećom, proizvodnju povećavamo zbog povećanog zanimanja tržišta, pa se nadam skorom ispunjavanju i tog uvjeta i da ćemo dobiti poticaje koji bi nam jako dobro došli. U susjednoj Osječko-baranjskoj županiji Grad Osijek proizvođačima kao što smo mi, financira odlaske na sajmove, a kod nas samo 60 posto i to za jedan sajam. Traženi smo i zbog toga smo zadovoljni i optimistični – kaže Zvonko Ištvan, dodajući kako se do sada nije natjecao za novac iz EU fondova, ali razmišlja i o tome. Na proljeće planira postaviti još 200 četvornih metara plastenika, jer tržište traži njihove papričice, a volio bi i modernizirati kuhinju gdje pripremaju umake. Miroslav Flego