Objavljeno 17. prosinca, 2019.
Jurlina: Vidljivi su pomaci što se tiče obrazovnog sustava, ali to je nedovoljno
ICT industrija jedna je od najbrže rastućih grana u svijetu, zbog čega rastu i potrebe za kvalificiranom radnom snagom, a Hrvatska se profilirala kao zemlja koja želi zauzeti svoje mjesto na toj sceni. Uz oslanjanje na bazu domaćih snaga, čije stvaranje obrazovni sustav još ne prati, potrebno je pronaći rješenja i na stranom tržištu. U svjetlu toga dolazi i podatak da je Vlada odobrila kvotu za uvoz 78.470 stranih radnika za 2020. godinu, od kojih 490 odlazi u komunikacije, marketing i digitalne medije. Određene kvote odnose se na prijelazno razdoblje do donošenja novoga zakona o strancima, u kojemu neće biti kvotnog sustava. Taj bi zakon trebao biti donesen krajem prve polovine iduće godine.
Velike potrebe
Kvotu za sektor komunikacija, marketinga i digitalnih medija za sljedeću godinu izborio je HGK na inicijativu Udruženja marketinga HGK, a na temelju analize potreba za kvalificiranom radnom snagom informacijske i komunikacijske industrije. Božidar Abramović, predsjednik Udruženja marketinga HGK, dodaje da Hrvatska, kao mala zemlja, ima i malu bazu talenata iz koje tvrtke mogu birati najsposobnije. "Ako snižavamo kriterije zapošljavanja, neupitno će patiti i kvaliteta usluge, što će kratkoročno ugroziti opstanak industrije, a dugoročno stvoriti loš imidž tržišta, kao i preusmjeravanje poslove negdje drugdje", ističe Abramović i objašnjava u kojim djelatnostima nedostaje najviše stručnjaka. "U oglašavanju to su ljudi koji poznaju kodiranje, multimediju, društvene medije, rad s tražilicama, analizu i procesuiranje podataka i e-commerce, a najvažnije je da u tome već imaju i iskustva. Tržište nije samo Hrvatska i mijenja se strelovitom brzinom, a tako se mijenja i život potrošača i poslovanje. Također, potrebno je investirati u nova znanja i raditi na novim projektima kako bi se steklo potrebno iskustvo koje bi se prenijelo na buduću radnu snagu, a u tome prednjači privatni sektor obrazovanja, koji dovodi predavače s potrebnim iskustvom s drugih tržišta. Kao dobri primjeri tu su i američki RIT sa IT/web i programom mobilnog računarstva te FERIT iz Osijeka", ističe Abramović i dodaje da Hrvatska ima potencijal, ali uz obrazovanje moramo stvoriti i pozitivno okruženje, u kojem su sudionici tržišta rada spremni na kontinuirano ulaganje u sebe i ostanak u Hrvatskoj.
Stanje i potrebe industrije za naš list komentirali su i Ivan Jurlina, predsjednik Osijek Software Cityja, i Denis Sušac, član Uprave OSC-a, istaknuvši da su potrebe za kvalificiranom radnom snagom zaista velike. "Trenutna situacija s ICT stručnjacima, osobito programerima, na tržištu rada daleko je od dobre, posebno u našoj regiji. Pojačan razvoj domaćih tvrtki uz dolazak strane konkurencije iscrpio je sve postojeće lokalne resurse, tako da su tvrtke prisiljene zapošljavati radnike bez dovoljno znanja i iskustava, što će dovesti do pada kvalitete proizvoda i usluga. Ova nestašica radne snage postoji i na globalnoj razini, no kod nas se posebno osjeti zbog nepovoljnih demografskih trendova", ističe Sušac i podsjeća da je uvoz radne snage jedini način da se bar donekle kompenziraju efekti odljeva stanovništva i nedovoljne produkcije stručnjaka kroz obrazovni sustav.
Suradnja s fakultetima
"Također, nedostatak pravih poreznih reformi ne čini naše poslodavce posebno konkurentnima na svjetskom tržištu rada. Zato tvrtke i neke od visokoobrazovnih institucija rade na projektu internacionalizacije obrazovnih programa i stipendiranja perspektivnih stranih studenata. Nažalost, dok razvijene zemlje imaju već dobro uhodane sustave za privlačenje najboljih studenata i inženjera, kod nas i dalje postoje brojne birokratske prepreke napretku", zaključuje Sušac.
Ivan Jurlina podsjeća da je nužno ulagati u izvrsnost. "Osijek Software City trenutno surađuje s pet fakulteta u Osijeku: FERIT, MATHOS, FFOS, EFOS i Akademija za umjetnost i kulturu. Vidljivi su pomaci što se tiče obrazovnog sustava, ali to je sve nedovoljno i presporo kako bi se pratili svjetski trendovi. Osijek, ako želi ostati poznat u regiji po IT-ju, mora više ulagati u obrazovni sustav i studente koji se vide u našoj industriji, a to zahtijeva i podizanje kvalitete postojećih studija. Isto se odnosi i na cijelu zemlju, jednostavno nam nedostaje izvrsnosti kada je u pitanju obrazovani sustav", dodaje Jurlina.
Ema Nenadić
SNAŽAN RAST U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI
U istraživanju koje je Osijek Software City proveo u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom vidljivo je da se od 2017. do 2018. godine broj tvrtki za razvoj softvera u Osječko-baranjskoj županiji povećao za 18 posto, ukupni broj zaposlenih porastao je za 19 posto, ukupni prihodi porasli su za 93 posto, a prihodi od prodaje u inozemstvu porasli su za 36 posto. Također, u desetogodišnjem razdoblju te su brojke još impresivnije, s obzirom na to da se broj tvrtki za razvoj softvera u Osječko-baranjskoj županiji povećao za 166 posto, ukupan broj zaposlenih porastao je za 163 posto, ukupni prihodi za 188 posto, a prihodi od prodaje u inozemstvu porasli su za rekordnih 582 posto.