Kontinuitet postupnog oporavka građevinske aktivnosti od 2015. godine rezultirao je snažnim dinamiziranjem rasta u 2018. godini pod utjecajem nastavka gospodarskog rasta i jačanja investicijske aktivnosti poduprte učinkovitijim korištenjem raspoloživih sredstava iz fondova EU-a. Stoga je u 2018. godini u okviru građevinske djelatnosti zabilježen izrazit rast broja aktivnih tvrtki, povećan je broj zaposlenih, a visoko su porasli fizički obujam građevinske aktivnosti i vrijednost izvršenih građevinskih radova, ističe se u publikaciji Hrvatske gospodarske komore "Građevinarstvo po županijama".

Taj se rast i poslovni optimizam prelio i na regionalne jedinice, ali s različitim intenzitetom, ovisno o strukturi gospodarstva regije i o razini investicijske aktivnosti. Pritom se građevinska aktivnost nešto dinamičnije razvijala u županijama jadranske Hrvatske nego u kontinentalnoj Hrvatskoj zbog pojačanog ulaganja u objekte povezane s turističkom djelatnošću koja bilježi kontinuiran napredak i rekordne rezultate. U takvim su okolnostima na području jadranske u odnosu prema kontinentalnoj Hrvatskoj dinamičnije rasli vrijednost izvršenih građevinskih radova, broj zaposlenih u građevinarstvu, broj završenih zgrada te broj izdanih građevinskih dozvola. To je povećalo važnost jadranske Hrvatske u ukupnom građevinarstvu zemlje, ali kontinentalna Hrvatska i dalje ostaje dominantna zbog utjecaja veličine Grada Zagreba u ukupnim kretanjima. Tako je, prema posljednjim raspoloživim regionalnim podatcima, jadranska Hrvatska sudjelovala s 41,5 posto u broju aktivnih pravnih osoba u građevinarstvu Hrvatske, s 45,7 posto u ukupnoj vrijednosti izvršenih radova, s 41,7 posto u bruto dodanoj vrijednosti građevinarstva u Hrvatskoj, s 45,2 posto u broju završenih zgrada, ali i s natpolovičnim udjelom u broju završenih stanova (52,4 %) i u broju izdanih građevinskih dozvola (52,6 %).


Lako dostupni krediti, povijesno niske kamatne stope i visok iznos raspoloživih sredstava iz fondova EU-a podupiru rast privatnih i javnih investicija, pa se očekuje nastavak pozitivnih pomaka u građevinskoj aktivnosti u regijama te povoljnija kretanja na manje razvijenim područjima pod utjecajem provedbe mjera regionalne politike. U takvim okolnostima temeljno ograničenje razvoja građevinskog sektora postaje nedostatak radnika određenih struka.


Broj aktivnih pravnih osoba u građevinarstvu u 2018. godini povećan je za njih 1252 ili za 9,4 posto u odnosu prema prethodnoj godini, čime građevinarstvo, uz prijevoz i skladištenje te djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, pripada među prve tri djelatnosti prema povećanju broja aktivnih poslovnih subjekata u tom razdoblju. Istodobno je udio aktivnih poslovnih subjekata registriranih u građevinarstvu u odnosu prema ukupnom broju subjekata u RH povećan s 8,9 posto u 2017. na 9,7 posto u 2018. godini. Riječ je o respektabilnom broju poslovnih subjekata, osobito s obzirom na to da je prema broju poslovnih subjekata u 2018. godini djelatnost građevinarstva pretekla prerađivačku industriju. Znakovito je da je broj poslovnih subjekata povećan u svim NUTS 3 regijama, a najviše u Ličko-senjskoj, Sisačko-moslavačkoj i Zadarskoj županiji. Ipak, prema broju aktivnih subjekata i dalje prednjače Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska i Istarska županija.


Najveći su udio zaposlenih u građevinarstvu RH u 2018. godini imali Grad Zagreb (29,9 %) i Splitsko-dalmatinska županija (11,3 %). Istodobno su udio manji od jedan posto u ukupnom broju zaposlenih u hrvatskom građevinarstvu imale Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Ličko-senjska županija. Udio broja zaposlenih u građevinarstvu u ukupnom se broju zaposlenih kretao od 4,1 posto u Požeško-slavonskoj do 8,6 posto u Međimurskoj županiji s prosjekom na razini Hrvatske od 6,5 posto. Broj zaposlenih u građevinarstvu ni u jednoj županiji nije dosegnuo pretkriznu razinu, što upućuje na relativno spor oporavak građevinske aktivnosti, ali i na činjenicu da je neposredno prije krize građevinska aktivnost bila predimenzionirana, pa se i ne očekuje vraćanje na toliko visoku važnost građevinarstva u gospodarskoj strukturi. Najveće se smanjenje broja zaposlenih u 2018. u odnosu prema 2008. godini bilježi u Brodsko-posavskoj i Požeško-slavonskoj županiji (-48,6 %) dok je broj zaposlenih najmanje smanjen u Karlovačkoj županiji (za 4,7 %).


Posljednji raspoloživi podatci o BDV-u (bruto dodana vrijednost) po regionalnim jedinicama odnose se pak na 2016. godinu u kojoj je tek započeo oporavak građevinskog sektora. U toj je godini, u odnosu prema prethodnoj godini, BDV građevinarstva povećan za relativno skromnih 0,4 posto, uz njegov rast u jadranskoj Hrvatskoj za 1,7 posto te pad u kontinentalnoj Hrvatskoj za 0,6 posto. Pritom je rast zabilježen u 11 županija, stagnacija u Međimurskoj županiji te pad u Gradu Zagrebu i u osam županija. Najviši je rast zabilježen u Koprivničko-križevačkoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji dok je istodobno bruto dodana vrijednost građevinarstva najsnažnije smanjena u Karlovačkoj i Brodsko-posavskoj županiji.

U strukturi ukupne bruto dodane vrijednosti na razini Hrvatske na građevinarstvo se u 2016. godini odnosilo 5,3 posto, uz veću važnost te djelatnosti u jadranskoj Hrvatskoj (6,9 % ukupnog BDV-a) nego u kontinentalnoj Hrvatskoj (4,5 %). Pritom je važnost građevinarstva u gospodarskoj strukturi najveća u Ličko-senjskoj (11,9 % BDV-a županije), Dubrovačko-neretvanskoj (8,7 %) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (8,6 %) dok je istodobno najniži udio građevinarstva u strukturi gospodarstva Grada Zagreba (2,9%) te Varaždinske (4,5 %) i Međimurske županije (4,2 %).