Aktualna predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u utrci je za drugi mandat na Pantovčaku. Ovaj vikend provodi u Slavoniji, a u nedjelju će u Osijeku održati veliki predizborni skup u Sportskoj dvorani Zrinjevac. Za Glas Slavonije govori o svom predizbornom programu, kampanji, odnosima s HDZ-om i premijerom Andrejom Plenkovićem, protukandidatima i brojnim drugim aktualnim temama.

Ušli ste u bitku za drugi mandat na Pantovčaku s porukama optimizma. Je li teško danas u hrvatskoj javnosti pravilno iskomunicirati tu poruku i predstaviti građanima izazove s kojima se cijelo društvo mora suočiti i uhvatiti ukoštac?


- Teže je komunicirati optimizam i vjeru nego komunicirati negativne poruke i širiti nezadovoljstvo. Društvene mreže i internet, stručnjaci kažu, idealne su za sijanje apatije, mržnje, lažnih vijesti. No baš je zato i odgovornost političara, pogotovo mene kao predsjednice, suprotstaviti se tome i pokazati primjerima kako možemo i moramo drukčije. Nisam izabrana kako bih lamentirala i pričala kako nitko i ništa ne valja, nego kako bih djelovala, predlagala, surađivala, predvodila i bila s ljudima tamo gdje oni žive i rade.



Slogan vaše kampanje prije pet godina bio je "Za bolju Hrvatsku", a sada je "Predsjednica. Jer Hrvatska zna!" Mislite li da je u vašem prvom mandatu napravljen pomak prema "boljoj Hrvatskoj"? Što smatrate svojim najvećim uspjesima u ovom mandatu na Pantovčaku, a što neuspjesima?


- Objektivno govoreći, Hrvatska je danas bolja nego prije pet godina. Raste gospodarstvo, pada dug države, rastu plaće, imamo dobar kreditni rejting, Hrvatska je danas prepoznata u svijetu, usporeni su negativni demografski trendovi. Ključno je sada kako te pokazatelje pretočiti još više u realni život ljudi, u bolji standard... No najvažnije je što smo izvukli Hrvatsku iz negativne spirale podjela i apatije. Bez te mentalne, duhovne promjene nema napretka. Osim toga, uspjeli smo, u čemu sam kao predsjednica Republike Hrvatske mogla značajno pridonijeti, ojačati Hrvatsku vojsku, vratili smo je u gradove i danas je Hrvatska sigurna, zaštićena i suvereno čuvamo svoj državni teritorij, a naša policija uspješno čuva našu granicu. Drugo, Hrvatska je danas bolje pozicionirana u svijetu i EU-u nego ikada prije, poboljšali smo odnose sa svim relevantnim državama, za Hrvatsku se danas zna... Možda to odavde ne vidimo, ali kada odete van ili kada razgovarate sa strancima koji nas posjećuju, onda vidite koliko je važna ta percepcija. To su sjajne stvari. I važne stvari jer moramo znati da smo još prije trideset godina bili "no name" na političkoj karti svijeta - gotovo bezimeni za druge. Sada vidimo koliko je važno imati državu. I zato sam predložila Vladi program brendiranja Hrvatske, da tu dobru poziciju i pozitivnu predodžbu o Hrvatskoj u svijetu još više učvrstimo. Nisam zadovoljna time što, iako smo usporili negativne demografske trendove, nismo ih još uspjeli preokrenuti, a to vidim kao ključno pitanje za opstanak i razvoj našeg naroda.

Jeste li sigurni u punu podršku HDZ-a na ovim izborima? Kako komentirate nagađanja da se dio članstva okrenuo Miroslavu Škori?


- Sigurna sam u podršku svih onih ljudi koji znaju da Hrvatska treba razvoj, kako moramo nastaviti u ovom smjeru, naravno, i brže i bolje, ali nikako ne dopustiti da se društvo radikalizira i narod dijeli. Mislila sam da će "ili mi ili oni" ostati retorika samo jednog protukandidata, a sada nažalost vidimo da ih ima još. Zamislite da je predsjednik Tuđman tako radikalizirao politiku, kamo bismo dospjeli? Nikamo. Još bismo čamili u Jugoslaviji. Naravno, potrebne su nam nove ideje i promjene, život nije statičan, ali svaka vrsta radikalizacije i podjela pogubna je za Hrvatsku. To hrvatski narod zna, znaju i članovi HDZ-a, stranke iz koje sam potekla, kojoj sam uvijek bila lojalna i čije temeljne vrijednosti dijelim. Zato pustimo nagađanja - sve će biti jasno za tjedan dana kada birači iziđu na birališta.

Protukandidati kritiziraju vašu kampanju smatrajući kako ju vodi premijer i predsjednik HDZ-a, da je previše angažiran na vašim skupovima... Kako odgovarate na te tvrdnje?


- Angažiran je cijeli HDZ, pa tako i Andrej Plenković, svi članovi i članice kojima sam zahvalna na potpori, kako prilikom prve kampanje, tako i sada. Protukandidati kritiziraju, ali me više zanima što imaju ponuditi, što nude narodu, kakav program, kakvu Hrvatsku. Nisam vidjela ni jedan program. A mi imamo Bogom danu zemlju, kakve možda nema na svijetu, nama je ne samo obećana nego i dana, samo je treba urediti, treba se posložiti, raditi, promišljati, surađivati... To je jedini put i nema rješenja preko noći. Konstruktivna kritika je dobrodošla, ali ono što većinom čujem, su vrijeđanja i pošalice za društvene mreže. Ne čujem rješenja za probleme i izazove s kojima se susreće Hrvatska, a to treba biti bit kampanje.

Koga doživljavate kao ozbiljnijeg protukandidata u drugom krugu – Zorana Milanovića ili Miroslava Škoru?


- To su me već pitali više puta, pa i vama kažem: svejedno mi je. Hrvatska zna da ni radikalizacija društva i podjele, a ni bahatost nisu ono što Hrvatska danas treba. Podcjenjivanje glasača se prije ili poslije obije o glavu onima koji ih podcjenjuju.

I prije izborne kampanje povela se opsežna rasprava, među kandidatima, ali i političkim analitičarima, o promjeni predsjedničkih ovlasti. Koji je vaš stav o tim ovlastima nakon petogodišnjeg iskustva na poziciji predsjednice Republike? Koje bi vam eventualno šire ovlasti omogućile drukčiji mandat i drukčiji način političkog djelovanja? Planirate li, ako osvojite i drugi mandat na čelu države, pokrenuti pitanje ustavnih promjena u tom smjeru?


- Neki bi željeli od predsjednika Republike napraviti despota, a drugi marionetu. Ovlasti su primjerene, ali neke treba precizirati. Prijedlozi promjena predsjedničkih ovlasti koje smo do sada čuli jednostavno nisu provedivi, naprotiv. Treba poštovati trodiobu vlasti. Politički sustav je kao sustav spojenih posuda. Želite li izmijeniti bilo koju ovlast jednog tijela državne vlasti, u ovom slučaju predsjednika Republike, nužno zadirete u ovlasti drugoga tijela. O preciziranju ovlasti predsjednika Republike treba se razgovarati, ali o svemu tome ne može se kvalitetno raspravljati u uzavrelosti izborne kampanje koristeći nepromišljene improvizacije kao sredstvo za pridobivanje birača. To je zapravo prijevara birača. U tome neću sudjelovati. Mislim da je mnogo važnije govoriti o razvoju, kako svladati ovu demografsku krizu, kako gospodarski podignuti i oživiti našu plemenitu Slavoniju i druge krajeve, kako podignuti gospodarski rast na bar 5 posto rasta godišnje, kako riješiti mirovinski i zdravstveni sustav, kako odgovoriti na sigurnosne izazove, kako se povezivati s iseljeništvom, kako iskoristiti svoje članstvo u Europskoj uniji i pomoći Hrvatima u BiH... O svemu tome nisam čula ni riječ, i to me zapravo zabrinjava jer pokazuje ili neznanje, ili lijenost, ili podcjenjivanje vlastite države i naroda, a to znači nedostatak domoljublja. Ako predsjednik države i nema izravne ovlasti u nekim pitanjima, on je i moralno i politički odgovoran i dužan sudjelovati u rješavanju svih društvenih i državnih pitanja i problema jer je za to dobio mandat od hrvatskoga naroda. Tipičan su primjer blokirani. Formalno gledano, to nije moj problem, ali kako bih objasnila svom narodu da me nije briga za nekoliko stotina tisuća ljudi koji godinama trpe zbog blokada i ovrha? Stoga, svesti kampanju samo na ovlasti znači uopće ne razumjeti ni predsjedničke ovlasti ni predsjedničku odgovornost.

Kada je riječ o predsjedničkim ovlastima, koji bi sljedeći potezi države trebali biti kada je u pitanju obrana i nacionalna sigurnost?


- Upravo u tom području napravili smo mnogo, vratili vojsku u Vukovar, Sinj, Ploče, Varaždin, Pulu i nastavit ćemo ulagati u Hrvatsku vojsku. Pitanje sigurnosti naših granica i spremnosti vojske je iznad ideoloških i stranačkih podjela. Opremanje naše vojske i ulaganje u ljude nema alternative. Iako smo članica NATO saveza, u svakom trenutku mi smo danas spremni braniti i obraniti granice svoje države. No, isto tako, cjeloviti koncept domovinske sigurnosti mora obuhvatiti i nekonvencionalne i netradicionalne potencijalne ugroze naše države, teritorija, stanovnika, te ćemo nastaviti i opremanje sigurnosno-obavještajnog sustava, ali i ono ključno - investirati u ljude, jer ljudi su ključ svega. To jako dobro znamo iz Domovinskog rata. Moramo biti svjesni da ulaganje u obranu i sigurnost nije trošak, nego preduvjet razvoja. Nadalje, opustošeni su krajevi i sigurnosna opasnost. Zato moramo zaustaviti iseljavanje iz Slavonije i iz svih pograničnih krajeva.



Koji su vaši vanjskopolitički prioriteti kao predsjednice RH? Oni su se ponešto razlikovali od prioriteta vladajuće stranke u mandatu vlade Andreja Plenkovića. Kako Hrvatska može iskoristiti predsjedanje Vijećem EU-a prvih šest mjeseci iduće godine?


- Jedina sam državnica koja se nekoliko puta sastala s Trumpom i Putinom, kako bih zagovarala interese Hrvatske. Osnovala sam Inicijativu triju mora, kojoj se želi pridružiti i jedna Njemačka. Pitanje demografije podigli smo na razinu potpredsjednice Europske komisije. Moji vanjskopolitički prioriteti i dalje će se odnositi na jačanje veza s najmoćnijim državama svijeta te još snažnije pozicioniranje Hrvatske na svjetskoj karti inicijativama poput one Triju mora. Predsjedanje države članice Europskom unijom iznimno je važna uloga, koja otvara brojne prilike. Zadaća koja je pred nama je vrlo kompleksna, no sigurna sam da je Hrvatska spremna na izazove koji naš čekaju tijekom idućih šest mjeseci. Upravo je to razdoblje ključno da Hrvatska unutar Europske unije nametne teme koje su nama bitne, poput demografije. Starenje stanovništva i negativan prirodni prirast izazov su s kojim se Europa već susreće. Depopulacija ugrožava europsko tržište rada, socijalnu sigurnost i javne financije i iznalaženje rješenja za ove poteškoće treba biti primarna zadaća Europske unije. Ali, neovisno o tome, to je naša prva i najvažnija zadaća. Stalno to naglašavam i makar znam da sam se nekima popela na glavu, ali neću odustati. Moramo se trgnuti, otrijezniti od omamljenosti iluzijom da su sigurno društvo i bolji život mogući bez ulaganja u roditeljstvo, djecu, mlade i, naravno, u gospodarstvo i bolje plaćena radna mjesta. Ne može se živjeti samo od rentijerstva i inozemnih doznaka. To može vrlo brzo presušiti. Moramo razvijati vlastite razvojne programe s osloncem na proizvodnji i izvozu. Usporedno s tim moramo osmisliti programe povratka, uključujući sve što je potrebno, od posla, školovanja i smještaja, ako je potrebno, do svega ostalog. Razgovarala sam s Hrvatima diljem svijeta. Imamo tisuće ljudi koji bi se rado vratili, imamo čak treću, četvrtu generaciju mladih potomaka naših iseljenika koji bi se doselili u Hrvatsku, samo čekaju pravi poziv i čekaju da ih država organizirano dočeka i pomogne im. Tu nas čeka ogroman dugoročan posao. Osim toga inzistiram na razvoju poljoprivrede kroz istraživanja, razvoj i primjenu novih tehnologija. Najbolji način da našoj poljoprivredi vratimo dostojanstvo jest da je osnažimo, učinimo konkurentnom. Poljoprivrednik je poduzetnik, kao i svaki drugi. Zato ga moramo porezno rasteretiti, infrastrukturno poduprijeti, na domaćem tržištu zaštititi od agresivne konkurencije te ga plasirati na okolna i svjetska tržišta.

Kako doživljavate kritike da su vaši povremeni spontani istupi, emotivno navijanje i pjevanje neprimjereni funkciji koju obnašate?


- Ovisi kako gledate na funkciju predsjednika Republike Hrvatske. Znam tko me je izabrao i kome služim - svom hrvatskom narodu. I idućih pet godina dijelit ću sa svojim narodom i lijepe i manje lijepe trenutke. Unaprijed se radujem sportskim uspjesima naših sportaša, uspjesima naših znanstvenika, promociji tradicije i kulture, što je iznimno važno za očuvanje našeg identiteta. Onima koji očekuju da budem salonska političarka moje pjevanje ili navijanje za hrvatske sportaše je "neprimjereno", ali na takve napade sam navikla i sigurno neću prestati pjevati i veseliti se sa svojim narodom, a niti se mislim ispričavati zbog toga.

Koji biste trenutak svojeg dosadašnjeg mandata opisali najljepšim, a koji najtežim?



- Jedan od najljepših trenutaka mojega prvoga mandata svakako je dan kada je cijeli hrvatski narod u Domovini i iseljeništvu zajedno slavio uspjehe i bio ponosan na zlatno srebro naše reprezentacije. Optimizam zajedništva, kada su cijele obitelji od djedova i baka do roditelja i unuka dočekivale naše nogometaše, željela bih da se pretoči na sva područja kako bismo doista našu prelijepu Domovinu učinili što boljim mjestom za život. Najteži trenutak mojega mandata bila je pogibija vojnika Josipa Briškog i stradanje njegovih kolega u Afganistanu, kao što je uvijek teško kada stradaju oni koji nas brane i čuvaju.