Magazin
UMJETNA INTELIGENCIJA: NAPREDAK ILI PROPAST

U mreži već jesmo, u matrixu još nismo!
Objavljeno 14. prosinca, 2019.
EUROPSKA KOMISIJA: GOLEME KORISTI OD PROJEKTA UMJETNE INTELIGENCIJE NAZIVA AI4EU...

Povijest nas uči kako je jedan od najvećih strahova kod ljudi među ostalim i strah od tehnike i tehnologije, od ubrzanog razvoja niza izuma i njihove mogućnosti primjene, odnosno opasnosti da zamijene ljude na poslovima za koje se smatralo da su nekakvo "nasljedno" pravo ljudskog roda.

ŠIRENJE STRAHA
U takvom širem, ovodobnom kontekstu globalnih strahova, sve je izraženija zabrinutost vezana uz razvoj umjetne inteligencije, robotike, nanotehnologije, sve pametnijih računala, mobitela, televizora, satelita, dronova, hi-tech svemirskih programa... Kao da je pitanje dana, sata, minute... kad će nas neka tajnovita (ili javna, kako se uzme) planetarna mreža svih mreža poput SkyNeta iz filmova o Terminatoru uhvatiti u svoje ralje i početi kontrolitari svaki naš korak, postupak, misao, stvarnost i snove. Glede toga aktualna je rasprava o megamreži 5G, kojom nas svednevice plaše nakon što smo se naviknuli na mogućnosti koje pruža 4G mobilna mreža. Jer posvuda u svijetu (uključujući i Hrvatsku, Srbiju, BiH) užurbano se radi na uvođenju nove sveobuhvatne, svemoćne i globalne komunikacijske mreže (sustava) za mobilnu telefoniju, skraćeno i popularno nazvane 5G. Mnogi tu vide golemu prijetnju, scenarij strave i užasa (u blizini podignutih 5G antena i odašiljača navodno je sve više uginulih životinja!), kao i završni korak prema totalnoj kontroli civilizacije i svih ljudi na planetu Zemlji, naravno od strane tajnih svjetskih moćnika, vlade novog svjetskog poretka u sjeni ili tko zna čega sve ne. Ako sve bude išlo prema planovima, nova tehnologija za mrežu 5G, koja će omogućiti sigurniji i brži prijenos većih količina podataka, trebala bi početi funkcionirati iduće 2020. godine.

I tu sada dolazimo do temelja od kojih sve počinje, pa i naši strahovi od novog, nepoznatog, napose tehničkog i tehnološkog, uključivo i ono najopasnije, prema mišljenju mnogih, a to je ubrzani razvoj umjetne inteligencije, novih računalnih mogućnosti, kojekakvih opasnih algoritama, dronova u vojne svrhe, novih nuklearnih programa i u konačnici "komunikacijskog kaveza" u kojemu će ljudski rod čamiti kao u Martrixu, ako kojim slučajem uspije izbjeći sudnji dan kakav smo vidjeli u Terminatoru.

Ulje na vatru bez pardona dolijevaju u svezi sa svim tim i političari. Tako je ruski predsjednik Vladimir Putin nedavno najavio da će Rusija "proširiti arsenal bespilotnih izviđačkih i napadačkih zrakoplova, laserskih i hipersoničnih sustava, kao i robotskih sustava koji mogu izvršavati različite zadaće na bojnom polju." U idućih nekoliko godina 70 posto ruskog naoružanja trebalo bi biti moderno, kazao je Putin na sastanku ruskog nacionalnog vijeća sigurnosti. S tim u vezi - upravo su dronovi konkretan primjer u kojem smjeru ide jedan od važnih "rukavaca" razvoja umjetne računalne inteligencije, premda dronove, koliko god bili inteligentni, za sada još uvijek kontroliraju ljudi, napose stručnjaci, vojni i civilni.

Bilo kako god, tema umjetne inteligencije poprima golemo zanimanje javnosti, pa s tim u vezi nije zaobiđen ni UN, ni druge svjetske institucije, sveučilišta, agencije i, dakako, mediji, uključujući i naš teren i širu regiju. Tako je krajem listopada glavna predstavnica Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) pri ECOSOC/UN-u u New Yorku Irena Mernik Kneeje na marginama Opće skupštine UN-a sudjelovala u raspravi, koju su podržali Vijeće Europe (CoE), UNESCO i Slovenija, s naslovom "Umjetna inteligencija - Tehnologija u službi čovječanstva: osiguranje pravnih standarda". Rasprava se fokusirala na ulogu međunarodnih organizacija u postavljanju globalnih standarda, poštovanju ljudskih prava, demokraciji i pravnoj državi u svjetlu brzog razvoja i upotrebe umjetne inteligencije. Tehnički standardi za oblikovanje, razvoj i uvođenje umjetne inteligencije te njezino certificiranje istaknuti su kao izazovi povezani s transparentnošću, privatnošću, sigurnošću, interpretacijom i kontrolom.

Irena Mernik Knee u svome se govoru osvrnula i na pitanje platforme koja će biti dostupna za konstruktivnu upotrebu umjetne inteligencije na Balkanu i Bliskom istoku, gdje se, bez obzira na uspostavu demokracije, mnoge zemlje suočavaju s određenim stupnjem nestabilnosti te izazovima održavanja mira. Mernik Knee je naglasila da se može poboljšati tehnološki napredak, ljudski razvoj i doprinos stvaranju optimalnih uvjeta za poštovanje ljudskih prava i uvjeta za održivi razvoj. Ljudska prava, demokracija i vladavina zakona trebali bi podržati ekonomsku i političku stabilnost u tim regijama.

RAZBITI PREDRASUDE
Bez obzira na to kako će cijela priča završiti, valja neke činjenice iznova ponoviti kako bi se odgovorilo na pitanje trebamo li se ili ne trebamo bojati umjetne inteligencije (AI - artificial intelligence). U povodu toga oglasila se i Europska unija, odnosno Europska komisija, čije predstavništvo u Zagrebu na svojoj web-stranici iznosi neke osnovne podatke glede umjetne inteligencije kako bi se razbio strah koji o tome vlada u široj javnosti. Tako, među ostalim, EK navodi da stereotipi i predrasude o umjetnoj inteligenciji postoje od trenutka prvog računala, a razvojem tehnologije razvija se i naša mašta. Filmovi i serije naučili su nas kako AI redovito znači i kraj čovječanstva, u nekom velikom ratu između robota i ljudi. Srećom, to su samo filmovi, a stvarnost nije nimalo slična tim scenarijima. Dapače. Bez obzira čime se bavimo, AI tehnologiju već sad upotrebljavamo i možemo upotrijebiti u svoju korist te sebi olakšati svakodnevicu na više razina.

Inače, AI (artificial intelligence) ili UI (umjetna inteligencija) opisuje područje računalne znanosti koje se bavi razvojem inteligentnih alata (strojeva, aparata, aplikacija) koje reagiraju i uče kao ljudi. U ovo područje ulaze i pojmovi poput machine learning (strojno učenje) i IOT (internet of things). Tehnološki dizajn AI sustava, među ostalim, uključuje razumijevanje i analizu jezika, govora, slike, prema čemu sustav uči kako reagirati, planirati ili rješavati određene zadatke.

A što to znači za nas "obične ljude", pitaju se u Europskoj komisiji, te odgovaraju: To znači asistenciju i pomoć u određenim radnjama. Kao što nam je dolaskom računala olakšan izračun kompleksnih matematičkih računa, pisanje dokumenata ili stvaranje kreative, tako nam je dolaskom AI sustava olakšano pospremanje, komunikacija ili briga o zdravlju.

I ovo su tek banalni primjeri onoga što AI uistinu može učiniti za nas.

POZITIVNI PRIMJERI
Siri (Apple), Cortana (Microsoft), Google Assistant, Alexa (Amazon), Watson (IBM), Bixby (Samsung)... neki su od poznatih virtualnih osobnih asistenata koji nam itekako mogu pomoći u svakodnevnim radnjama. Za sada se još samo naše govorno područje nalazi kao barijera ovim sustavima, ali nadamo se da neće još dugo. Ako aplikacijama možemo povezati kućne uređaje i fitnes opremu, imat ćemo prave asistente koji će "se brinuti" o nama. Od odabira glazbe prema našim preferencijama, pomoći u pretragama na internetu, uputama na cesti, čišćenju stana, obavijesti o grijanju ili hlađenju prostora, zdravlju i analizi fizičke aktivnosti i slično. Upravo tako AI sustavi uče. Mi im dajemo podatke (upitima, zadatcima, povezivanjem), a oni prema njima uče kako nam optimalno i najbrže pomoći.

U Europi nas umjetna inteligencija već sad čini zdravijima, daje nam čistiji zrak i energiju, čuva nas (naše podatke) na internetu, u prometu i poboljšava kvalitetu našeg rada. Primjerice, jedan od europskih projekata rješava problem raka dojke. Trenutačne tehnike dubinskog snimanja dovode do pogrešnog informiranja u 10 - 20 % pacijenata, a metode uzorkovanja tkiva dugotrajne su i često netočne. Istraživači stoga razvijaju precizniju tehniku koju će obavljati AI sustavi, koji će sa slike iz ultrazvuka i senzora tlaka dati puno jasniji pogled na potencijalno oboljela područja. A to će apsolutno olakšati ciljanje područja za uzorke tkiva i točnu dijagnozu uopće.

PROJEKTI ZA 2020.
Još jedan od zanimljivijih europskih projekata radi na razvoju sustava koji će omogućiti automatiziranu vožnju. Ljudi kao vozači moraju istovremeno "obraditi" velike količine podataka kako bi vozili sigurno. Gledaju, slušaju, usklađuju rad ruku, nogu, reagiraju na iznenadne situacije… Automobili kojima upravljaju AI sustavi upotrebljavaju senzore koji imaju ulogu vida, sluha i motoričkih radnji, međutim njihove su reakcije brže od onih kod čovjeka. Također, ne može im se dogoditi umor ili dekoncentracija kao kod čovjeka. Tako će se putnici u automatiziranom AI automobilu moći opustiti i baviti drugim radnjama dok ih sustav sigurno ne odveze na određenu lokaciju. Već sad možete zaključiti kako će se i količina prometnih nesreća drastično smanjiti.

Kao i svaki drugi alat, umjetna inteligencija je tu da pomogne ljudima i upravo je to fokus na AI koji podupire pristup EU-a. Razvijanje umjetne inteligencije nije samo po sebi cilj, ono mora služiti većem dobru cijelog društva. Stoga je službeno pokrenut projekt AI4EU. Projektom se okuplja 79 vrhunskih istraživačkih instituta, MSP-ova i velikih poduzeća iz 21 zemlje radi stvaranja središta za resurse za umjetnu inteligenciju. To će uključivati spremišta podataka, snažna računala, alate i algoritme. A projektni tim surađivat će s digitalno-inovacijskim centrima za robotiku kako bi olakšao pristup tehnologiji umjetne inteligencije. Projektom AI4EU umjetna inteligencija približit će se malim poduzećima, netehnološkim poduzećima i javnoj upravi diljem Europe. A očekuje se da će do kraja 2020. ukupna javna i privatna ulaganja u EU-u dosegnuti vrijednost od najmanje 20 milijardi eura.

I sad, nakon ovakve elaboracije teme umjetne inteligencije od Europske komisije, vjerojatno će biti onih koji će odmah spremno kazati kako sve to zvuči kao propaganda u korist vlastitih interesa. No hladnorazumsko gledanje na problem koji pred nas postavlja razvoj i primjena umjetne inteligencije (AI) danas i sutra upućuje na daleko više razloga za optimizam nego za strahove i sumnje. Filmovi katastrofe s pomahnitalim robotima i komunikacijama izvan kontrole ipak su još uvijek u sferi loših proročanstava, pukih nagađanja i u domeni kojekakvih teorija urota. SkyNet i Matrix, srećom za ljude, za sada ostaju utopijska SF maštarija.

Priredio: Darko JERKOVIĆ
Putnici u automatiziranom AI automobilu moći će se opustiti i baviti drugim radnjama dok ih sustav sigurno ne odveze na određenu lokaciju.
Filmovi i serije naučili su nas kako AI redovito znači i kraj čovječanstva, u nekom velikom ratu između robota i ljudi. Srećom, za sada su to samo filmovi...
Posvuda u svijetu (uključujući i Hrvatsku, Srbiju, BiH) užurbano se radi na uvođenju nove sveobuhvatne 5G komunikacijske mreže za mobilnu telefoniju.
AI diktira rast BDP-a
Jednu od pozitivnih strana umjetne inteligencije nedavno je za Poslovni dnevnik pojasnio Bernard Ivezić. Vjerovali ili ne, hrvatski BDP raste i zbog umjetne inteligencije. I dok spomen te tehnologije i njezine primjene u Hrvatskoj u široj javnosti izaziva nevjericu, s druge strane, u gospodarstvu, posebno među menadžerima tvrtki koje primjenjuju najnaprednije tehnologije, a koji su se u Zagrebu okupili na 8. Adactinoj godišnjoj konferenciji pod nazivom “Inteligentno poslovanje”, to uopće nije upitno. Lani je, podsjetimo, BDP rastao za 2,6 posto uz usporavanje u četvrtom tromjesečju (2,3 posto) pri čemu je njegov rast najviše održala potrošnja građana. Upravo je ona, a posebno eksplozija nenamjenskog kreditiranja, bila i glavni motor iznenadnog skoka BDP-a od 3,9 posto u prva tri mjeseca ove godine. Mladen Pejković, stariji izvršni direktor Poslovnog razvoja, strategije i informacijske tehnologije Atlantic grupe, kaže da je najvažniji motor rasta BDP-a lani bio rast potrošačkih kredita zbog primjene umjetne inteligencije u bankama. “Sam guverner izjavio je da su banke lani zbog korištenja umjetne inteligencije stekle bolji uvid u svoje poslovanje što im je omogućilo da ubrzaju rast kreditiranja kućanstvima, a to znači da je naša ekonomija, ovdje u Hrvatskoj, već sada pod direktnim utjecajem umjetne inteligencije”, kaže Pejković. Dodaje da Atlantic grupa također počinje primjenjivati umjetnu inteligenciju, i to na više načina. Među inima, razvili su prediktivni model koji s točnošću od 92 posto predviđa buduće prodajne rezultate. Taj su sustav, dodaje, sada otvorili svojim prodavačima pa im pomaže pri pregovorima s trgovcima. Usto, uvezali su ga s oglašavanjem pa sada kalibriraju raspodjelu sredstava unutar promotivnog miksa, odnosno predviđaju kakav im miks oglašavanja treba biti da bi postigli željeni efekt u prodaji. “Napravili smo i dva IoT projekta, kakve ćemo sada bolje uvezivati s pomoću clouda, gdje smo u jednome na 20 mjesta u Zagrebu postavili automate koji su omogućili miješanje vlastitog okusa Cedevite i drugi, koji je nudio Donat Mg točno određene temperature, pa smo na taj način mogli istražiti nove okuse Cedevite zanimljive kupcima, kao i otkriti zašto sve kupci kupuju brend određene mineralne vode”, kaže Pejković. Navodi također da su počeli koristiti i softverske robote koji zadatke poput unosa teksta u IT sustave obave dvostruko brže od ljudi, a rade non-stop, ne samo osam sati. “Nitko zbog toga nije ostao bez posla već smo zaposlenike prebacili na nova radna mjesta i to nam je omogućilo da rastemo”, kaže Pejković.
U Hrvatskoj sve više robota
Ivan Skender, glavni direktor za transformaciju poslovanja, ljudske potencijale i korporativne komunikacije A1 Hrvatska, koja je još lani zaposlila 40 softverskih robota koji mjesečno obave više od 200.000 zadataka, kaže za Poslovni dnevnik da im je najveći izazov bio kako primijeniti nove tehnologije i pri tome zadržati najbolje zaposlenike. “A1 Hrvatska želio je i strateški zacrtao da će zadržati naše zaposlenike, posebno one koji su kod nas godinama i koji su unutar kompanije stekli brojna znanja, no koja, zbog dolaska novih tehnologija, više nemaju nikakvu vrijednost za kompaniju, i stoga smo ih kroz niz programa upoznali s novim tehnologijama”, kaže Skender. Dodaje da stoga danas koriste i umjetnu inteligenciju i druge napredne tehnologije. Krešimir Mlinarić, direktor Adacte, kaže da je budućnost u korištenju robota, hardverskih i softverskih, koji će surađivati s ljudima. “Na primjenu umjetne inteligencije i drugih sličnih tehnologija neće biti imuni ni direktori tvrtki, jer će ova nova industrijska revolucija automatizirati i 20 % njihova dnevnog posla”, zaključuje Mlinarić.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike