Čelnici 27 zemalja članica EU-a, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković, okupili su se u četvrtak popodne na posljednjem ovogodišnjem samitu i prvom kojim predsjeda novi predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.

Tema prvog dana samita bila je Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021-2027. te plan Europske komisije za borbu protiv klimatskih promjena. U petak će tema razgovora europskih čelnika biti Brexit.


Hrvatski premijer Andrej Plenković razgovarao je uoči samita s Michelom. "Glavna tema bila je priprema zaključaka sastanka na vrhu i metodologija suradnje između njega kao stalnog predsjednika Europskog vijeća i Hrvatske kao rotirajuće predsjedateljice Vijeća u sljedećih šest mjeseci", rekao je Plenković novinarima prije samita. Hrvatska će u zaključcima samita dobiti zadaću da pripremi stajalište Vijeća EU-a o Konferenciji o budućnosti EU-a, koja treba započeti raditi sljedeće godine i trajati do 2022.


Kada je riječ o klimatskim promjenama, Poljska, Mađarska i Češka iznijele su zahtjeve koji bi mogli blokirati dogovor o planu EU-a da postigne klimatsku neutralnost do 2050. Na sastanku u Bruxellesu očekivalo se da će većina članica ponuditi velikodušne financijske poticaje istočnim članicama kako bi osigurale njihovu potporu za cilj nulte netostope emisije stakleničkih plinova do polovine stoljeća. "Ne možemo dopustiti birokratima iz Bruxellesa da prisile siromašne ljude i zemlje da snose troškove borbe protiv klimatskih promjena", poručio je mađarski premijer Viktor Orban.


Sastanak na vrhu prvi je otkako je Ursula von der Leyen preuzela Europsku komisiju i ona bi doživjela velik udarac kada se ne bi postigao dogovor o Zelenom planu, njezinoj najvećoj inicijativi. Istočne članice EU-a žele više novca za financiranje klimatske tranzicije, uključujući ulogu za nuklearnu energiju, koju Njemačka i druge članice žele ukinuti. "Važno je da budemo sigurni da nas nitko neće zaustaviti u gradnji nuklearnih reaktora", rekao je češki premijer Andrej Babiš novinarima. "Moramo imati struju za ljude, za tvrtke i za grijanje." Austrija i Luksemburg predvode otpor da nuklearna energija ima pravo na potpore iz EU fondova za "zelene" projekte. "Austrijsko stajalište je jasno. Bez nuklearne energije. Podržavamo klimatsku neutralnost 2050., ali bez nuklearne energije, koja nije sigurna i održiva", rekla je kancelarka Brigitte Bierlein.


Europska komisija predložila je Zeleni plan za klimatsku neutralnost do 2050. koji predviđa mobilizaciju 100 milijardi eura investicija u regijama koje ovise o fosilnim gorivima i koje će najviše osjetiti teret klimatske tranzicije. No tri istočne članice traže da se detaljnije definira opseg dostupnih sredstava, kao i da se u plan uključi nuklearnu energiju. Češka proizvodi gotovo polovicu električne struje od ugljena i želi ga većinom ukinuti u idućih 20 godina te jednim dijelom zamijeniti novim nuklearkama.


Mađarska ovisi o nuklearnoj energiji za proizvodnju gotovo trećine svojih energetskih potreba. Poljska proizvodi gotovo 80 posto struje od ugljena, a rasprava o uvođenju nuklearne energije nije još okončana, dijelom zbog visokih troškova. I francuski predsjednik Macron priznao je da će te zemlje vjerojatno morati u određenoj mjeri koristiti nuklearnu energiju.
EU dogovor mora postići jednoglasno. H/D.Pav.