Tri godine rada Vlade na rasterećenju gospodarstva poslodavci su ocijenili dvojkom, ocjenom s kojom se, kako je rečeno na tradicionalnom blagdanskom domjenku Hrvatske udruge poslodavaca u utorak u Zagrebu, može proći, ali ne i stvarno napredovati. Predstavljeni su i rezultati istraživanja o poslovnim očekivanjima članova HUP-a za 2020. godinu.

Pregled mjera za rasterećenje gospodarstva koje je Vlada objavila u svom izbornom programu za Hrvatsku udrugu poslodavaca napravio je Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike. U povezanim dokumentima u listopadu 2016. postavila je nekoliko ciljeva: rast, zapošljavanje, socijalnu uključenost, demografsku obnovu i povratak iseljenih. Instrumenti za ostvarivanje tih ciljeva uključivali su: poreznu reformu i aktivaciju državne imovine, održive javne financije uz pomoć boljeg povlačenja EU fondova, smanjenje omjera javnog duga za 10 postotnih bodova BDP-a i rast rejtinga zemlje, povećanje investicija, posebno u izvoznim industrijama, povećanje efikasnosti institucija te obrazovnu reformu. Ciljevima su dodijeljene ocjene na skali od 1 do 5. Tako je cilj rasta dobio ocjenu 2, a razlog za to je, kako se navodi u analizi, što je hrvatski rast među najsporijima u srednjoj i istočnoj Europi. "Hrvatski rast je veoma spor i u svjetlu činjenice da je polazna točka bila niska i da je tome prethodila duga recesija. Hrvatski rast je potaknut inozemnom potražnjom i tuđim novcem (EU fondovi, doznake)", navodi Šonje.


I zapošljavanje je dobilo dvojku jer zaposlenost ne raste dovoljno brzo da bi omogućila ostvarivanje drugih strateških ciljeva kao što su povećanje socijalne uključenosti te demografska obnova i povratak. Ocjena tri ide smanjenju socijalne isključenosti, a zato što se stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti smanjila za malo više od 3 postotna boda od 2016. i sada iznosi 24 posto. Jedinicom je ocijenjena demografska obnova i rad na povratku iseljenih.


Instrumentima za ostvarivanje ciljeva također su dodijeljene osrednje ili loše ocjene. Tako je aktivacija državne imovine dobila jedinicu, porezna reforma i održive javne financije dobili su trojku, investicije dvojku kao i efikasnost institucija. Obrazovna reforma ostala je neocijenjena. "Prihodi opće države u Hrvatskoj i dalje su uvjerljivo najveći među zemljama nove Europe, a ‘komotna‘ prihodna strana omogućila je odgodu reformi na rashodnoj strani proračuna uz istovremeno postizanje fiskalne konsolidacije. Vladina statička procjena rasterećenja gospodarstva iznosi oko 9 milijardi kuna, međutim i dalje izostaje vjerodostojan i ažuran registar parafiskalnih nameta s uključenim procjenama troškova. Stoga se moramo zapitati koja je to ocjena s kojom se može proći, ali ne i stvarno napredovati. Unatoč umjerenom rastu, Hrvatska gubi ambiciju, energiju i ljude i politika treba imati samo jedan cilj: vratiti ljude koji su otišli i privući nove koji žele doći živjeti u Hrvatsku", navodi Velimir Šonje.

"Zahvaljujući velikodušnosti Vlade, pritisku štrajka u školama i prijetnjama drugim štrajkovima, ove godine javni sektor pod bor dobiva nevjerojatna povećanja plaća i materijalnih prava. Kažem nevjerojatna, jer se radi o povećanjima koja su znatno veća od stopa gospodarskog rasta. Svi mi koji živimo od tržišta i svoga rada na to ne možemo gledati nikako drugačije nego s nevjericom i negodovanjem. Pokloni koje mi dobivamo i možemo očekivati od Vlade bitno su skromniji. Mi ćemo pod bor sebi i našim radnicima staviti samo ono što možemo zaraditi sami i to iz onoga što ostane dok namirimo potrebe ove ranije spomenute i vrlo brojne grupe zaposlenih u javnom sektoru. Njihova su prava zajamčena, nemoguće ih je smanjivati, mogu samo rasti, za rezultate i kvalitetu rada nitko ih ne pita, radili ne radili, oni svoje dobivaju. I među njima ima sjajnih i vrijednih ljudi, ali su u neravnopravnom položaju - jer njihov dobar rad nije nagrađen boljim uvjetima. Upravo suprotno, često su izloženi nekorektnim postupcima većine koja ne želi da im itko remeti njihovu idilu u kojoj se nikad ništa ne mijenja", istaknula je Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca.

"Imamo isti cilj, misiju i viziju - prihvatiti zajedničke izazove i Vlada i poslodavci. Napravili smo dobre pretpostavke za daljnji razvoj gospodarstva i ne očekujem katastrofično stanje za 2020. godinu kako neki mediji najavljuju. Sve su se naše prognoze za 2019. obistinile. Stavili smo u proceduru i platformu Start - koja pomaže pokretanje poslovanja digitalnim putem. Gospodarski rast ne može biti temeljen samo na investicijama privatnog sektora, država također treba dati svoj doprinos investicijama kroz velike infrastrukturne projekte i to namjeravamo provoditi u djelo kroz 2020. godinu. Pojeftinit će cijena rada u idućoj godini jer ćemo dio neporeznih davanja ukinuti, a dio umanjiti te ćemo pokušati smanjivati razliku između onoga koliko radnik košta poslodavca i realne neto plaće koju radnik prima. Također, krenuli smo s liberalizacijom tržišta usluga te četvrtim krugom porezne reforme", izjavio je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat.