Ekonomija
BANKARSTVO- ZRELA INDUSTRIJA KOJA SE PRILAGOĐAVA TEHNOLOŠKIM PROMJENAMA

Hrvatske banke pokazale su se kao jedne od najstabilnijih
Objavljeno 11. prosinca, 2019.
Hrvatske banke jedine u Europi nisu od krize 2008. koristile programe državne pomoći

Hrvatska ima 32,5 banaka na 100 tisuća stanovnika, premreženost tržišta je i dalje solidna. S druge strane raste broj bankomata, u deset godina su se udvostručili - 140 ih je na 100 tisuća stanovnika.Bankarstvo je zrela industrija koja se prilagođava tehnološkim promjenama - velika ulaganja u IT praćena su dugoročnim smanjenjem broja zaposlenih, od čega koristi imaju potrošači.
Prema ovome se banke u Hrvatskoj nimalo ne razlikuju od banaka i bankarskog sustava zemalja srednje i istočne Europe, odnosno od zemalja takozvane nove Europe.
Hrvatska udruga banaka objavila je novo izdanje publikacije "Doprinos hrvatskih banaka rastu i razvoju 2019.", čija je svrha upravo potrošačima pojasniti pozadinu zbivanja u ovom sektoru.
Naime, polaze od stajališta kako bankarske usluge, poput platnog prometa, čuvanja financijskih viškova u obliku depozita i odobravanja kredita, u današnjemu svijetu nalikuju na distribuciju električne energije ili usluge liječnika opće medicine - uvijek su tu, lako dostupne, bez znatnijih prekida u opskrbi. Ljudi se brzo naviknu na dostupnost, ne primjećuju kompleksnost sustava i rizike koji stoje iza vidljivih i dostupnih dijelova.
Cilj je bolje vidjeti sustav - njegove "elektrane" i "distribucijsku mrežu", stoji u najavi ove publikacije, koju uime Hrvatske udruge banaka potpisuje njezin direktor Zdenko Adrović.

Tehnološke promjene

- Želimo javnost bolje upoznati s procesima poput smanjenja broja zaposlenih i poslovnica, što nastaje zbog tehnoloških promjena. Želimo pokazati međunarodne usporedbe u kojima se Hrvatske banke pokazuju kao jedne od najstabilnijih - među kapitalno najjačima i najspremnijima za zadovoljavanje potreba poduzeća i potrošača - ističe se u uvodnom dijelu publikacije.
Na tržištu se mijenjaju uvjeti po kojima su dostupni financijski proizvodi, kao što se mijenja i cijena električne energije. No dostupnost se ne mijenja s uvjetima. Na sreću potrošača, uvjeti su se posljednjih godina mijenjali u njihovu korist. Pad kamatnih stopa u cijelom je svijetu doveo do povijesnih minimuma cijene novca. Tako je i u Hrvatskoj. Sve se odvija u uvjetima financijske stabilnosti - sistemski problemi bankarskih sustava ostaju u dalekoj prošlosti, a hrvatske banke jedine su u Europi koje od krize 2008. naovamo nisu koristile sveobuhvatne programe državne pomoći.
Struktura domaćeg financijskog sektora 2018. godine je takva da su banke i stambene štedionice raspolagale sa 414 milijardi kuna, mirovinski fondovi sa 103 milijarde, svi ostali tek sa "sitnišem" - osiguranje s nešto više od 40 milijardi, investicijski fondovi 22, leasing 20 milijardi kuna te naposljetku faktoring s jednom milijardom. Aktiva financijskoga sektora iznosi 158 posto BDP-a. Banke su u centru sustava koji uključuje i druge financijske posrednike - fondove, leasing itd. Banke čuvaju depozite, odobravaju kredite, obavljaju platni promet i trguju financijskim instrumentima - osiguravaju likvidnost, zauzdavaju rizike, omogućuju štednju i rast na temelju tuđih sredstava.
Većinu čine žene

Banke obavljaju ročnu i valutnu transformaciju štednje u kredite i druge plasmane. Visoka kapitalizacija i odgovorno upravljanje osiguravaju financijsku stabilnost – miran san građana i poduzetnika. Banke potiču inovacije i daju znatan doprinos zapošljavanju i prihodima državnog proračuna - među više od 20 tisuća zaposlenih (1,4 % ukupnog broja službeno zaposlenih u Hrvatskoj) u hrvatskim bankama 2018. većinu čine žene.
U okviru srednje i istočne Europe hrvatske se banke nalaze među troškovno najučinkovitijima i smještaju se u sam vrh prema vrijednostima depozita i kredita u odnosu prema BDP-u, rasprostranjenosti poslovne mreže i mnogim drugim pokazateljima, koji su predstavljeni u nastavku.
Međutim, upozoravaju u HUB-u, svi potencijali za doprinos hrvatskih banaka rastu i razvoju nisu iskorišteni.
Postoje međunarodno usporedivi pokazatelji vladavine prava, kvalitete pravosuđa i institucija koji upućuju na zaostatak Hrvatske za usporedivim zemljama u Europi. Problemi s regulacijom i pravosuđem poskupljuju financijsko posredovanje, no samo tri razvijenije zemlje ‘‘nove‘‘ Europe (Češka, Slovenija i Slovačka) imaju osjetno niže kamatne marže od hrvatskih banaka. Ta činjenica, smatraju u HUB-u, pokazuje potencijal, odnosno rezervu koja postoji u korist potrošača, a koja bi se mogla ostvariti kada bi Hrvatska osjetnije poboljšala svoje zakonodavstvo i pravosudne postupke koji se odnose na financijsko posredovanje. Smanjenje rizika dodatno bi potaknulo gospodarski rast, za koji su banke spremne.
Financijska djelatnost i djelatnost osiguranja u Hrvatskoj kontinuirano pridonosi BDP-u s više od pet postotnih bodova. U odnosu prema usporedivim zemljama, Hrvatska ostvaruje nešto veći izravan doprinos financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja BDP-u. Dario Kuštro
TIPIČNA ZEMLJA ‘‘NOVE‘‘ EUROPE
Hrvatska je tipična zemlja ‘‘nove‘‘ Europe – kao Češka, Slovačka i BiH – s dominacijom banaka pod kontrolom europskih bankarskih grupacija. Samo Mađarska, Poljska i Slovenija imaju nešto veće udjele domaćeg vlasništva. Ukupna aktiva banaka u većinskom domaćem vlasništvu je ispod deset posto - 9,4 posto. Banke su profitabilnije u drugim zemljama s velikom dominacijom međunarodnih banaka nego u Hrvatskoj. Učinkovitost poslovanja mjerena aktivom po zaposlenom raste - Hrvatska je među top pet zemalja ‘‘nove‘‘ Europe s oko tri milijuna kuna po zaposlenom. Zaostaje samo za Češkom, Slovačkom i Slovenijom. Ipak, zaostatak za prosjekom EU-a je tri do četiri puta.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

HRVATSKA PREHRAMBENA INDUSTRIJA

Pad konkurentnosti treba zaustaviti jakim mjerama

2

RAT OKO TIKTOKA

Kina protiv Trumpove uredbe

3

DOSTUPNOST AUTOMOBILOM POSTALO PREDNOST

U luksuznom smještaju najviše ljudi iz Njemačke