Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, u ponedjeljak je na predstavljanju posebnog godišnjeg izdanja magazina "The Economist: Svijet u 2020." istaknuo kako ekonomisti nisu uvijek jako dobri prognozeri, no konsenzus je da iduća godina neće biti onako loša kao što su mnogi najavljivali.

"Špekuliralo se da bi i glavne ekonomije Europe i SAD-a mogle biti u recesiji, a sada takvi strahovi nisu prisutni. Usporavanje rasta je vjerojatno u odnosu na ovu godinu uz naglašene negativne rizike, posebice zbog neizvjesnosti u trgovinskim odnosima. Rizici su političke prirode i manje ekonomske”, rekao je Vujčić. Dodao je kako Hrvatsku čekaju izazovi uvođenja eura, a s obzirom na visoku euriziranost i već postojeće zadovoljavanje kriterija, uvođenje zajedničke valute moglo bi biti u izuzetno kratkom roku. Vujčić je najavio i da će HNB uskoro objaviti svoju projekciju za 2020. godinu. "Mogu reći da vidimo stvari nešto optimističnije nego što su izgledale prije nekoliko mjeseci, odnosno vjerojatno će naše projekcije biti blizu tri posto rasta, koji smo imali i ove godine", ističe guverner središnje banke.

Premijer Andrej Plenković poručio je da su gospodarski izazovi za Hrvatsku u idućoj godini povezani s predvidivim usporavanjem rasta na globalnoj razini i stagnacijom rasta u EU-u, no da će se Hrvatska znati prilagoditi međunarodnim okolnostima. Plenković je kazao da je hrvatsko gospodarstvo, uz politiku Vlade koja se temelji na fiskalnoj konsolidaciji, strukturnim reformama i privlačenju ulaganja, došlo na razinu otpornosti, a procjene rasta pokazuju da će Hrvatska imati brži rast od prosjeka EU-a. "Smatram da smo sada još sposobniji i učinkovitiji po apsorpciji europskih sredstava, koja će biti zamašnjak i investicija i gospodarskog rasta, tako da očekujem stabilnu situaciju", kaže Plenković, dodavši da je Vlada spremna suočavati se sa svim izazovima, a da je sve dosad planirano uspjela i realizirati. Napominje i da situaciju u Hrvatskoj olakšava činjenica da su ove godine dvije od tri svjetske agencije vratile rejting Hrvatske na investicijsku razinu, čime je spuštena razina zaduživanja, kako za državu, tako i za gospodarske subjekte i građane. Poručuje da Vlada želi nastaviti ono što je postigla proteklih godina, a to su zdravi rast, rast plaća, mirovina i zaposlenosti, uz smanjenje javnog duga, kao i pripremati se za Schengen i eurozonu. Premijer je naglasio kako će 2020. biti godina kada će Hrvatska prvi put u povijesti predsjedati Vijećem EU-a, ocijenivši da je to međunarodno pozicioniranje koje je kruna 30 godina hrvatske samostalnosti.

"Posebno izdanje časopisa Economist pokazuje da smo prepoznati kao društvo koje s velikim zanimanjem prati i prepoznaje kvalitetne i važne teme u gospodarstvu na globalnoj sceni. No, prenosi i jednu drugu poruku – da globalno gospodarstvo prati što se događa u Hrvatskoj", rekao je Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore. "Imamo veliki potencijal. Napravili smo nekoliko dobrih koraka, no pred nama je još dug put. Ono što nam treba jest promjena mentalnoga sklopa. Trebamo biti poduzetnici koji se okreću globalnom tržištu i tamo moramo tražiti prostor za rast. Jednako tako država nam ne smije biti primarni klijent. Treba nam odmak od javnog prema privatnom i inovacijama, a za to nam treba odlučnost i pozitivna agresija. Trebamo biti svjesni kako nitko neće naše gospodarstvo razviti do željenih razina osim naših poduzetnika i to u obliku trebaju imati i vlade i institucije. Ako se odmaknemo od starih navika, samo nebo nam je granica", ističe Burilović. Dodao je kako se to ne može ostvariti za samo godinu dana, no vjeruje da je iduća godina idealna za presudne korake, "Vjerujem kako 2020. neće biti godina neiskorištenih prilika", zaključio je Burilović.

Izdanje "Svijet u 2020." donosi projekcije glavnih ekonomsko-političkih tokova u idućoj godini. Robert Čoban, predsjednik lista Color Press Group, istaknuo je kako se neka od predviđanja časopisa u prethodnim godinama nisu ostvarila, poput rezultata referenduma za Brexit i posljednjih izbora američkog predsjednika. "The Economist, koji smo doveli na tržišta Slovenije, Hrvatske, Austrije, Srbije i Sjeverne Makedonije, postao je oprezniji u svojim procjenama. Svijet sada bilježi sinkrono usporavanje. Izazov za društvo, ekonomije i budžete postaje tzv. srebrna plima, rast broja ljudi u dobi između 65 i 78 godina", ističe Čoban.

Na panelu "Vrli novi svijet: Planet pred izazovima u 2020." veleposlanici SAD-a, Španjolske, Švedske i Izraela u Hrvatskoj istaknuli su klimatske promjene, Brexit i sigurnosna pitanja kako ključne izazove u godini koja je pred nama.