ŽUPANJA - Općinski čelnici u županjskoj Posavini uspješno privode kraju 2019. zadovoljni stanjem u općinskim blagajnama zahvaljujući Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji je na snazi od 1. siječnja 2018. Njime je porez na dohodak prepušten lokalnim jedinicama, znatno su osnaženi njihovi proračuni, puno lakše funkcioniraju i mnogi se pitaju kako su svih prijašnjih godina uopće i opstajali.O tome najbolje govore i podatci Ministarstva financija o ostvarenju proračuna za razdoblje od 2014. do 2018. koji pokazuju i iznose uprihodovane od poreza i fiskalnog izravnanja. Grad Županja je, primjerice, u 2017. ostvario 10,8 milijuna kuna, a lani 23,6 milijuna kuna poreznih prihoda. Osjetan skok na toj poziciji bilježi Babina Greda, sa približno 700 tisuća kuna na 6,2 milijuna kuna. U Bošnjacima su prihodi povećani s 1,9 milijuna kuna u 2017. na 6,4 milijuna kuna u 2018., u Cerni s 3,5 milijuna kuna na 7,5 milijuna kuna, a u Općini Drenovci s 1,7 milijuna kuna na 8,8 milijuna kuna. Općina Gradište je prije dvije godine imala 1,3 milijuna kuna poreznih prihoda, a lani 4,5 milijuna kuna. U Gunji su s 1,6 milijuna kuna u 2017. ti prihodi porasli na 6,2 milijuna kuna u 2018., u Štitaru sa 600 tisuća kuna na 3,5 milijuna kuna, a u Općini Vrbanja s 2,7 milijuna kuna na 7,2 milijuna kuna. Određeni dio tih prihoda isplatili su građanima na ime povrata poreza.

Fiskalno izravnanje lokalni čelnici u županjskoj Posavini smatraju najkonkretnijom mjerom i pomoći Vlade RH lokalnim zajednicama, otvorene su nove mogućnosti razvoja i ulaganja.

- Ovo je daleko najbolji potez koji je Vlada RH donijela što se tiče opstanka i rada općina i to je prije svega zasluga premijera Andreja Plenkovića i ministra financija Zdravka Marića. Postojanje općina prije uvođenja mjere fiskalnog izravnanja i nije nimalo nekog velikog smisla. Mogu slobodno reći, a s tim se, uvjeren sam, slaže i velika većina mojih kolega, da sve općine sada mogu normalno funkcionirati i ona općina koja ni sada to nije u stanju, stvarno bi se trebala ugasiti - ustvrdio je načelnik Gunje Anto Gutić (HDZ). Gunja se u samo dvije godine uspjela riješiti velikoga duga od 8 milijuna kuna koji je ostavila prethodna općinska vlast. "Da nije došlo do fiskalnog izravnanja, kredit bismo morali vraćati najmanje pet godina, što bi nam bilo veliko financijsko opterećenje", ističe Gutić. Zahvaljujući povećanju prihoda, Općina konačno može aplicirati projekte i povlačiti sredstva. Iz svog vrlo skromnog proračuna ranije nije mogla osigurati ni najnužniji dio sufinanciranja i godinama je bila svezanih ruku.

- Napravili smo niz infrastrukturnih poteza, povećali smo izdavanja prema mještanima, uveli niz novih mjera i potpora i mislim da to svi osjete - kaže Gutić. Navodi da je škola u Gunji u posljednje dvije godine dobila više novca od Općine nego u prethodnih 12. A porasle su i obveze Općine prema proračunskim korisnicima. DVD Gunja je ranije dobivao 60 tisuća kuna godišnje, a sada čak 270 tisuća kuna.

Zadovoljan je i načelnik Babine Grede Josip Krnić (SDP) jer je u posljednje dvije godine ondje jako puno učinjeno u svim segmentima života.

- Ne moramo više moliti za svaku kunu, sada imamo kapaciteta da vlastitim novcem napravimo što treba i odradimo bitno za bolji život mještana - naglašava. Općina će zahvaljujući povećanju poreznih prihoda graditi poduzetnički inkubator, multifunkcionalnu halu od 2000 "kvadrata" kako bi potaknula razvoj obrta koji će se naslanjati na proizvodnju dijelova za autoindustriju koja će uskoro početi u Babinoj Gredi.

Načelnik Drenovaca Jakša Šestić (HDZ) smatra da je fiskalno izravnanje neki minimum za funkcioniranje lokalnih jedinica, on još nije dovoljan, treba ga pojačati i izjednačiti gradove i općine, jer je koeficijent koji se koristi u izračunu veći za gradove.

- Ljudima treba osigurati jednak standard života, primjerice i u Strošincima i u Otoku. Dizanje kvalitete života treba biti prioritet kako bi se zadržalo ljude u ruralnim područjima - poručuje. Načelnik Štitara Marko Bikić (Nezavisni) strahuje da bi novi popis stanovništva mogao srezati prihode od fiskalnog izravnanja koji se sada obračunavaju i isplaćuju po stanovniku prema popisu iz 2011."

- Ako Vlada RH ne reagira i ne pronađe način da povećanjem sredstava kompenzira smanjenje broja stanovnika u demografski opustošenim lokalnim jedinicama, prihodi će nam tada biti osjetno smanjeni. Povećanje pripadajućeg postotka po stanovniku trebala biti demografska mjera - poručio je.

A prema izračunu Ministarstva financija, u županjsku Posavinu će u 2020. stići 57,4 milijuna kuna za fiskalno izravnanje. Riječ je o mehanizmu kojim središnja država ublažava nejednakosti i lokalnim jedinicama omogućuje ravnopravno osiguranje prihoda za obavljanje njihovih zakonom propisanih poslova.