Kultura
30. KRLEŽINI DANI U OSIJEKU

Senker: Najljepše je u ovoj manifestaciji neprekidno pomlađivanje
Objavljeno 9. prosinca, 2019.
Posebice je važno da se spomenemo djelovanja utemeljitelja, Branka Hećimovića, Stanislava Marijanovića i Zvonimira Ivkovića

U nešto više od tri deseteljaća, točnije od 1987., kazališno-teatrološka manifestacija Krležini dani održana je u Osijeku točno 30 puta. Prigodnom izložbom autorice Martine Petranović manifestacija, čiji je ponosni utemeljiteli HNK, a suutemeljitelji Filozofski fakultet, ZAvod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU/Odsjek za povijest hrvatskog kazališta, Zagreb, i otvorena. Uslijedilo je gostovanje Gala teatra s dramom Milana Begovića Bez trećega (autorski rad Matije Prskalo i Mladena Vulića) te Krležina Saloma. Rekvijem za mladog umjetnika projekt Selme Mehić i Maje Đurinović.


- Kada se pokreću ovakve manifestacije, nikada se ne misli na desetljeća trajanja, nego na neki ciklus i da se neke teme obrade, no najljepše u manifestacijama kakva su i Krležini dani, njihovo je neprekidno pomlađivanje. Neprekidno dolaze mladi ljudi i mislim da je to i jedna od najvažnijih zadaća ovakvih simpozija, a ovo je jedini izrazito teatrološki simpozij u Hrvatslpj - istaknuo je o. d. predsjednika Odbora, akademik Boris Senker, dodavši kako postoje i Dani hrvarskoga kazališta, koji su i nešto stariji od Krležnihih dana, no posvećeni su i književnosti i kulturi, a kazalište je tek jedna od tema. Na osječkom su skupu kazalište i dramska književnost središnje teme pa je za struku, teatrologiju i sve koji se kazalištem bave, dodaje prof. Senker, uistinu važno da ovakvi dani opstanu i da se o njima govori.

Stalni Poljaci

- Kroz protekla je tri desetljeća bila praksa da dolaze i strani kroatisti i teatrolozi i da govore o recepciji hrvatske drame i hrvatskoga kazališta u bliskim nam zemljama. Posebno su stalni iz Poljske, pa mi je žao što ove godine nema nikoga od njih. Poljaci su vrlo zainteresirani za hrvatsko kazalište i dolaze sa svojim temama. Tu su, dakako, i sudionici iz Mađarske, Srbije, BiH, Slovenije. No, ove smo se godine usredotočili na to da sami govorimo o tih 30 godina, o ljudima su obilježili te Dane i koji su dali najveći prinos, posebice je važno da se spomenemo djelovanja trojice utemeljitelja, Branka Hećimovića, Stanislava Marijanovića i Zvonimira Ivkovića. Bilo nam je ključno da se njima, ali i o Darku Gašparoviću, Nedjeljku Fabriju, Branimiru Donatu, ljudima koji su također na mnogim Danima sudjelovali - dodaje akad. Senker, itekako zadovoljan upravo zbog pomlađivanja sudionika Krležinih dana, što je konstanta u sva tri desetljeća.


- Dobar je dio sudionika koji su na početku svojih znanstvenih karijera, oni su u statusu znanstvenih asistenata, potom docenata i izvanrednih profesora, a dolaze iz Zagreba, Splita, Zadra, Rijeke, a druga najvažnija činjenica jest da je veliki dio sudionika iz Osijeka, jer je on i sveučilišno i kazališno središte, što treba priznati i stoga mislim da Krležinim danima jest mjesto u Osijeku i da ovdje trebaju i ostati - ponosno se smješka o.d. predsjednika Odbora. Iako je riječ o važnoj obljetnici, monografiju nije realno za očekivati, upravo zbog nedostatka novca, no zbornik će dogodine ugledati svjetlo dana, kao i bibliografija zbornika i veća kronologija zbivanja.
Nova izdanja

- Treba osigurati novac, a o tom ne bih u obljetničkom rasploženju - uz smiješak je zaključio akademik Senker.


Ništa manje svečarski i svečano nije bilo na promocijama novih izdanja, među kojima je i knjiga Lucije Ljubić Od prijestupnice do umjetnice. Kazališne i društvene uloge hrvatskih glumica, koju je predstavio i Ivan Trojan:

- Autorica gradi rukopis koji uvelike nadilazi interes "elitne", hermetične teatrološke zajednice iako diskurs uslijed visokoobrazovanog, iznimno profesionalnog u smislu praćenja zahtjevnosti struke, u pojedinim segmentima udžbenika očekuje upućenog čitatelja.


Narcisa Vekić
Taj tvrdoglavi plesni vitalizam...
U večeri predstavljanja, publika se pobliže upoznala s novim izdanjima Maje Đurinović Taj tvrdoglavi plesni vitalizam (o knjizi su govorili Željka Turčinović, Ana Gospić Županović i autorica, a ulomke je čitala Selma Mehić), Zlatka Svibena

Od Bele do Isabelle (predstavio ju je Bojan Marotti). U petak je gostovao HNK u Šibeniku s Krležinom Ledom u redateljskoj viziji Borisa Svrtana, a Kabaret Krleža donio je izbor tekstova, fragmente Krležine biografije i glazbu vezanu za njegovo stvaralaštvo. Drugi je dio zbornika radova s prošlogodišnjega skupa Redatelji i glumci hrvatskoga kazališta predstavila Ana Lederer.
VRIJEDAN PRINOS
Trojan: Lucija Ljubić usredotočila se na glumačke osobnosti i njihovu ulogu u povijesti kazališta, repertoar, odjeke u kritici i teoriji te ustroj glumačke izobrazbe i organizaciju kazališnog života, što put od prijestupnice i umjetnice čini iznimno vrijednim znanstvenim prinosom.
Senker: Dolaze i strani kroatisti i teatrolozi i govore o recepciji hrvatske drame i hrvatskog kazališta
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana