Ministarstvo poljoprivrede Programom ruralnog razvoja poljoprivrednicima sufinancira premiju osiguranja usjeva životinja i biljaka. Sve fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika mogu ostvariti 75.000 eura godišnje potpore, a intenzitet potpore iznosi do 70 % prihvatljive premije osiguranja.Kako bi se povećao interes poljoprivrednika za osiguranje vlastite proizvodnje te smanjile štete koje nastaju zbog elementarnih nepogoda i klimatskih promjena, Ministarstvo poljoprivrede uvelo je znatna pojednostavljenja u podmjeri 17.1. ‘‘Osiguranje usjeva, životinja i biljaka".
Najvažnije je da korisnik osiguranja ne plaća cjelokupnu premiju osiguranja, nego samo 30 %, a ostalih 70 % isplaćuje Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na račun društva za osiguranje, čime se zatvara obveza korisnika. Ova je promjena imala znatan utjecaj i na likvidnost poljoprivrednika, čija sredstva više nisu "vezana" uz vrijeme administrativne obrade zahtjeva za potporu u Agenciji za plaćanja. Još jedno olakšanje je i smanjenje praga gubitka poljoprivredne proizvodnje na 20 %, čime je ova vrsta police osiguranja postala atraktivnija, s obzirom na to da je jedan od osnovnih razloga zbog kojeg poljoprivrednici nisu ugovarali ovu vrstu osiguranja bila visina praga od 30 %.

Zbog provedenih mjera pojednostavljenja ostvaren je znatan rast premije osiguranja i broja ugovorenih osiguranja te je (do sada) u 2019. godini zaprimljeno ukupno 9006 zahtjeva s traženim iznosom potpore od 115,6 milijuna kuna.
Kako ističu u Ministarstvu poljoprivrede, s obzirom na to da se zahtjevi za potporu još uvijek zaprimaju u Agenciji, do kraja godine očekuju još 500-tinjak zahtjeva. Zbog velikog interesa korisnika, iznos inicijalne alokacije od 75 milijuna kuna bit će povećan i svi prihvatljivi korisnici dobit će sredstva za osiguranje.
- Bez osiguranja u poljoprivredi nema ni stabilne proizvodnje, a posljednjih smo godina svjedoci čestim elementarnim nepogodama i zato pozivam poljoprivrednike da iskoristite pojednostavljenja koja smo uveli i osiguraju svoje usjeve, životinje i biljke jer plaćamo 70 % iznosa premije osiguranja - kaže ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Ako usporedimo podatke za 2019. s 2016. godinom, zaprimljeno je gotovo četiri puta više zahtjeva za potporu, a nadmašen je i očekivani broj zahtjeva za osiguranjem predviđen Programom ruralnog razvoja.
Jedan od poljoprivrednika koji koristi ove pogodnosti je Sabo Šandor iz Karanca.
- Usjeve osiguravamo jer se, s obzirom na klimatske promjene, ne možemo osloniti na sreću. Premda određeno vrijeme znatnijih šteta nisam imao, bez osiguranja usjeva nema ozbiljne poljoprivredne proizvodnje, što se posebice odnosi na nas koji od poljoprivrede živimo - priča Sabo.
Nakon problema koje je imao s jednom osiguravajućom kućom, bez osiguranja usjeva bio je Saša Pavković, poljoprivrednik iz Luča. Na sreću, tada nije bilo nepogoda, a kada je država počela sa sufinanciranjem, ponovo je osigurao svoje usjeve.

- Ne mogu se svrstati u red velikih proizvođača, ali od poljoprivrede živimo ja i moja obitelj, pa ništa ne smijem prepuštati slučaju - podvlači Pavković.
Da broj zahtjeva primjetno raste, potvrđuju i u belomanastirskoj ispostavi jedne osiguravajuće kuće.
- Samo kod mene je usjeve i vinograde osiguralo 30-ak posto ljudi više nego prije, a slično pričaju i kolege. Za razliku od proteklih godina, poljoprivrednici osiguravaju sve usjeve, a ne samo neke. Novost je i da se sve više ljudi odlučuju na osiguranje kompletnih površina, a prije su se odlučivali na dio - priča zaposlenik osiguravajući kuće, koja primjenjuje i dodatni model osiguravanja, gdje je prag gubitka poljoprivredne proizvodnje od 6 do 20 %. Prag u podmjeri 17.1. je 20 %, a do nedavno je bio 30 %.
Većina poljoprivrednika osigurava svoje usjeve, ali ima i drukčijih primjera. U tvrtki Anabela ističu da umjesto plaćanja premija osiguranja, novce ulažu u svojevrsni fond.
- Do prošle godine osiguravali smo sve usjeve. Došlo je do jake tuče koja nam je nanijela velike gubitke. Šteta je isplaćena, ali je u obzir uzet prosječni referentni prinos, koji je upola manji od našeg prinosa, jer veliki dio naših površina navodnjavamo. Isplaćenim iznosom smo bili nezadovoljni, pa smo se odlučili na osnivanje svojevrsnog fonda u koji uplaćujemo isti iznos koji bi plaćali osiguravajućoj kući - objašnjavaju u Anabeli. Ivica Getto