Novosti
ZDRAVLJE I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

Životni vijek u Hrvatskoj je tri godine kraći od prosjeka EU-a
Objavljeno 7. prosinca, 2019.
Životna dob i slabija kvaliteta života u starosti posljedice su loših životnih navika, ali i neučinkovitog zdravstvenog sustava

Očekivani se životni vijek u Hrvatskoj između 2000. i 2017. godine povećao za 3,4 godine, ali je i dalje 2,9 godina kraći od prosjeka Europske unije. Pokazalo je to izvješće o stanju zdravlja u EU-u u 2019. godini pod nazivom "Pregled zdravlja i zdravstvene zaštite", koje je predstavljeno u petak u Školi narodnog zdravlja "Dr. Andrija Štampar".


Ovaj pregled svake dvije godine izrađuju Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj te Europski opservatorij za zdravstvene sustave i politike. Pregled donosi ključne podatke o stanju zdravlja i analizu zdravstvenog sustava za 28 zemalja Europske unije, Island i Norvešku.


U pregledu se navodi kako u Hrvatskoj socijalne nejednakosti manje utječu na očekivanu životnu dob nego u ostalim zemljama EU-a, a osobito je to naglašeno kod žena. Naime, u Hrvatskoj žene s nižim obrazovanjem u prosjeku žive samo 1,6 godina kraće nego žene s visokim obrazovanjem dok na razini EU-a ta razlika iznosi 4,1 godinu. Hrvatska znatno zaostaje za prosjekom Unije i u kvaliteti života u starosti. Hrvati u dobi od 65 godina mogu očekivati da će poživjeti još 17,4 godine, što je dvije godine više nego 2000. Međutim, manje od pet godina tijekom tog razdoblja živjet će u dobrom zdravlju, a više od 12 godina s nekom od teških kroničnih bolesti. Za usporedbu, građani Europske unije u prosjeku nakon 65. u dobrom zdravlju žive još 10 godina. Životna dob i slabija kvaliteta života u starosti hrvatskih građana posljedice su loših životnih navika, ali i neučinkovitog zdravstvenog sustava. Na to upozoravaju brojni pokazatelji vezani uz preventivne aktivnosti i liječenje teških bolesti.


Nešto više od polovine svih smrti u Hrvatskoj može se pripisati faktorima ponašanja, uključujući prehrambene faktore, pušenje, alkohol i nisku tjelesnu aktivnost.


Politike protiv pušenja nedovoljno su razvijene, pušenje u zatvorenim javnim prostorima i dalje je rašireno, a stopa tinejdžera pušača treća je najviša u EU-u. Stope pretilosti su u porastu, posebno među djecom.


Hrvatska je 2017. na zdravstvo potrošila 6,8 posto svojega BDP-a, što je mnogo manje od prosjeka EU-a od 9,8 posto.
Razina javnog duga i dalje znatno ograničava javnu potrošnju za zdravstvo. Otežavajuća je okolnost i to što je samo trećina stanovnika u Hrvatskoj obvezna plaćati doprinose za zdravstveno osiguranje, čime se smanjuje osnovica prihoda zdravstvenog sustava. Velik dio potrošnje za zdravstvo u Hrvatskoj odnosi se na farmaceutske proizvode, mnogo više od prosjeka EU-a.


D.Pavlović/H
LJUDSKI RESURSI I LISTE ČEKANJA
Kako stoji u izvješću, moguće je poboljšati strateško planiranje ljudskih resursa. Iako je broj liječnika i medicinskih sestara posljednjih godina porastao, oni su nejednako raspoređeni po zemlji, a mnogi odlaze u inozemstvo ili će se uskoro umiroviti. Navodi se i da je primarna skrb u Hrvatskoj fragmentirana i nedovoljno iskorištena u usporedbi s bolničkom i izvanbolničkom skrbi. Dodatni su problem duge liste čekanja za sekundarno i tercijarno liječenje. Ministarstvo zdravstva uvelo je 2017. sustav kojim se pacijentima za koje postoji sumnja da boluju od teških bolesti omogućuje ubrzan pristup specijalističkom pregledu nakon što ih na njega uputi liječnik obiteljske medicine. Prema trenutačno dostupnim informacijama, sustav je uspješno proveden.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ZASTUPNIČKI MANDAT IZBORILO IH 13

Iz Slavonije u Sabor - pet gradonačelnika

2

U SAMOIZOLACIJI NOVIH 13 OSOBA

Osam novooboljelih na području Osječko-baranjske županije

3

NOVA PRAVILA O PONAŠANJU U TRGOVINAMA I JAVNOM PRIJEVOZU

Masku zaboravila trećina Osječana, trgovci nemoćno slijegali ramenima