Njemačka je najveći inozemni partner i treći investitor u Hrvatsku, no valja ozbiljno poraditi na robnom deficitu koji imamo s tom zemljom, rekao je potpredsjednik HGK-a za međunarodne poslove i EU Ivan Barbarić na stručnom skupu Njemačka kao poslovna destinacija. Skup je održan u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore.
- Ušli smo u Europsku uniju, no još uvijek postoje administrativne barijere za poslovanje na tom velikom tržištu. Jednako tako nova direktiva Europske unije o prekograničnom pružanju usluga donosi od iduće godine odredbe o minimalnim plaćama, načinima slanja radnika na druga tržišta i poreznom tretmanu. Iako su hrvatske tvrtke prepoznate kao kvalitetne i konkurentne na njemačkom tržištu, svaka im je pomoć dobrodošla. Zbog toga, uz aktivan rad na različitim oblicima suradnje u planu nam je otvoriti predstavništvo HGK-a u Münchenu preko kojeg ćemo jačati gospodarsku suradnju i pomagati hrvatskim poduzećima na tom tržištu - najavio je Barbarić.

Thomas Sichla, predsjednik Uprave Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, istaknuo je da njegova institucija zastupa više od 400 članova. “Pružamo pomoć njemačkim poduzećima, ali jednako tako i hrvatskim poduzećima koji žele poslovati na njemačkom tržištu, posebice u savjetovanju oko poreza i pravne regulative. Dok se američki kolege u svojim sličnim organizacijama brinu za velike koncerne, mi smo fokusirani na mala i srednja poduzeća. U suradnji s HGK-om odnedavna nudimo pomoć i hrvatskim startupovima, pa ih ovom prilikom pozivam da nam se jave da bismo im olakšali izlazak na njemačko tržište i pronalazak partnera”, ističe Sichla.
Ivan Matić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Kallay i partneri, govoreći o slanju radnika predstavio je promjene koje donosi nova direktiva.
“Najveća novost je to što poslodavac koji na strano tržište šalje privremeno radnike više neće biti obvezan samo na minimalnu plaću, nego i na minimalna primanja koja uključuju dodatke za hranu, kao i dodatke za putovanje i smještaj. Jednako tako direktiva obvezuje i na maksimalno radno vrijeme i vrijeme odmora, zaštitu na radu, sigurnost, higijenu, zaštitu trudnica i dojilja te izbjegavanje diskriminacije”, kaže Matić.


Privremeno obavljanje posla može trajati godinu dana, uz mogućnost opravdanog produljenja za dodatnih šest mjeseci. Radnicima se pri tome mora dati novi ugovor o radu, ili dodatak ugovora o radu koji rješava pitanja trajanja rada u inozemstvu, radno vrijeme, neradne dane, valutu isplate plaća, druga primanja i uvjete vraćanja u zemlju.
Iskustva poslovanja na njemačkom i drugim stranim tržištima predstavio je Josip Grilec, direktor Stražaplastike iz Huma na Sutli.
"Našim partnerima u početku smo morali pokazivati da smo mi zapravo blizu njihovim tržištima. Od 2006. godine od 6,2 milijuna eura prihoda okretanjem izvozu porasli smo, i u 2020. godini očekujemo 15 milijuna eura, od čega nam više od pola dolazi s izvoznih tržišta. Najveći izazov u izlasku na strana tržišta bili su nam certifikati, a veliki partneri i korporacije traže od nas automatizaciju proizvodnje da bi se ona lakše mogla kontrolirati. Stoga je stalno ulaganje u tehnologiju zahtjev i obveza”, upozorava Grilec.
Hrvatski izvoz u Njemačku u prošloj godini iznosio je gotovo dvije milijarde eura, a istovremeno smo iz te zemlje uvezli robe u vrijednosti 3,6 milijardi eura. Najviše uvozimo motorna vozila, u vrijednosti 370 milijuna, a naši glavni izvozni proizvodi upravo su dijelovi za automobile, u vrijednosti 127 milijuna eura. Njemački investitori od početka devedesetih do sredine ove godine u Hrvatsku su investirali 3,3 milijarde eura. Najveći ulagači su Deutsche Telekom, Siemens, Bayer i ThyssenKrupp. Zdenka Rupčić