Negativne kamatne pojavljuju se na pojedinim europskim tržištima novca i državnih obveznica, no ne i hrvatskih obveznica, ističe se u najnovijoj analizi Hrvatske udruge banaka (HUB) te napominje da se za negativne kamatne stope na kredite u budućnosti moraju steći preduvjeti, koji u slučaju Hrvatske zasad nisu u domeni realnoga.

U analizi HUB navodi podatke Eurostata o desetogodišnjim prinosima na državne obveznice u lokalnim valutama, prema kojima su u negativnim prinosima u rujnu ove godine uživale vlade Danske (-0,59 posto), Njemačke (-0,59 posto), Irske (-0,01 posto), Francuske (-0,28 posto), Latvije (-0,11 posto), Luksemburga (-0,50 posto), Nizozemske (-0,43 posto), Austrije (-0,30 posto), Slovenije (-0,16 posto), Slovačke (-0,34 posto), Finske (-0,30 posto) i Švedske (-0,23 posto).


Negativne kamatne stope očita su realnost, ali treba primijetiti da je preduvjet za to da zemlja bude članica europodručja, ili s njime vrlo blisko povezana, i razvijena zemlja, poput Danske i Švedske, ističe se u HUB Pregledu pod naslovom "Jesu li negativne kamatne stope realnost?".


Hrvatska je u isto vrijeme zabilježila desetogodišnji prinos na državnu obveznicu od 0,49 posto. Za sada je, mjereno na ovaj način, daleko od zone minusa, zamjećuju u HUB-u.


Međutim, napominju u HUB-u, kada se kamatne stope na dugoročne državne obveznice nađu u negativnoj zoni, velika je vjerojatnost da će kamatne stope na kredite ostati u pozitivnoj zoni. Razlog su troškovi pretvaranja depozita u kredite, koji su mnogo veći od troškova pretakanja viškova novca velikih posrednika u potražnju za državnim obveznicama, ističu.


Prosječne kamatne stope na dugoročne kredite poduzećima u Švedskoj (1,22 posto) i Belgiji (1,43 posto) najniže su u EU-u. Druga interesantna kamatna stopa, na stambene kredite, prema posljednjim usporedivim podatcima ECB-a za rujan, najniža je u Slovačkoj (1,04 posto) i Njemačkoj (1,24 posto).


Iako Hrvatska još nije uvela euro te nije razvijena članica EU-a, prosječne kamatne stope na obje vrste kredita u Hrvatskoj se kreću unutar intervala europodručja, kao da je Hrvatska već uvela euro, navode iz HUB-a.


Naime, prosječne kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj su prvi put u povijesti pale ispod 3 posto, a tzv. uža efektivna kamatna stopa za stambene kredite prema metodologiji ECB-a u rujnu je iznosila 2,8 posto.


U analizi HUB-a zamjećuje se i da u EU-u postoje banke koje nude kredite uz negativne kamatne stope, no to su za sada iznimni slučajevi. Napominju da banke koje nude kredite s negativnim kamatnim stopama imaju druge, jeftinije izvore financiranja pokraj depozita ili imaju takvu strukturu klijenata da mogu "plaćati" negativne kamatne stope, tj. tražiti od klijenata plaćanje za držanje depozita u banci.
U pravilu, riječ o rijetkim bankama koje posluju s klijentima s velikim viškovima gotovine - velikim korporacijama, financijskim posrednicima poput mirovinskih fondova, ili je riječ o bankama koje odabiru rizične strategije. H