Pripremio:
Nikola KUČAR

Najvažnija europska filmska priznanja i ona najpopularnija na svijetu ove godine povezuje činjenica da je jedan film u oba slučaja zavrijedio najviše nominacija. Dakako, riječ je o Europskim filmskim nagradama, godišnjim priznanjima Europske filmske akademije, i Oscarima, koje dodjeljuje Američka akademija filmskih umjetnosti i znanosti. Pritom je film Miljenica postao miljenikom obiju akademija. Britanska povijesna humorna drama u režiji Grka Yorgosa Lanthimosa 32. svečanu dodjelu Europskih filmskih nagrada u Berlinu dočekuje s ukupno devet nominacija, uključujući četiri priznanja koja je film već osvojio. Prethodno je Miljenica ove godine dobila deset nominacija za Oscara, potvrdivši nagradu u kategoriji najbolje glavne ženske uloge, koja je pripala Oliviji Colman, favoritkinji u svojoj kategoriji i na dodjeli Europskih filmskih nagrada.

Film sa šest nominacija večeras, uključujući jednu već potvrđenu, španjolska drama Tuga i slava redatelja Pedra Almodóvara, španjolski je kandidat za Oscara u novoimenovanoj kategoriji - najbolji međunarodni film, a njegov glavni glumac Antonio Banderas jedan je od favorita u kategoriji najbolje glavne muške uloge i kada je riječ o Europskim filmskim nagradama, i kada je riječ o Oscarima.

Novi rad poljskog oskarovca Romana Polanskog, francusko-talijanska povijesna drama Časnik i špijun s četiri nominacije, također je među predloženima za europski film godine. Ovogodišnja svečanost dodjele Europskih filmskih nagrada vraća se u glavni grad Njemačke, s obzirom na od 1997. ustaljeno pravilo da se u neparnim godinama nagrade dodjeljuju u Berlinu, u kojem je sjedište Europske filmske akademije, a u parnima u nekom drugom europskom gradu (sljedeće godine bit će to islandska prijestolnica Reykjavík). I prva je dodjela, 1988., održana u najvećem njemačkom gradu, odnosno u zapadnom dijelu još uvijek podijeljenog grada pri samom završetku Hladnog rata. U početku nazvano Felixom, priznanje posljednja dva desetljeća nosi sadašnji naziv Europska filmska nagrada, a statueta je dizajnirana kao lik žene u haljini posutoj zvijezdama. O nagradama odlučuje više od 3600 članova Europske filmske akademije, koja je pod nazivom Europsko kinematografsko društvo osnovana 1988., a prvi joj je predsjednik bio velikan švedskog, europskog i svjetskog filma Ingmar Bergman (1918. - 2007.).

Nagrade se dodjeljuju u 24 kategorije, pri čemu se već znaju dobitnici nagrada u osam tehničkih kategorija. Filmu Miljenica pripala su priznanja za najbolji snimateljski rad, za najbolju montažu, za najbolju kostimografiju te za najbolju šminku, masku i frizuru. Film Tuga i slava nagrađen je za najbolju scenografiju, Razbijačica sustava za najbolju glazbu, Dvanaestogodišnja noć za najbolje oblikovanje zvuka, a O beskonačnosti za najbolje vizualne efekte.

Ove je godine Akademija nagradila i jedno televizijsko djelo, i to njemačku TV seriju Babylon Berlin. Dobitnike u sljedećih deset kategorija doznat ćemo na dodjeli. To su kategorije europskog filma odnosno najboljega dugometražnog igranog filma, što je i središnja kategorija dodjele, zatim režije, scenarija, glumice, glumca, komedije, dugometražnog dokumentarnog filma, dugometražnog animiranog filma, kratkometražnog filma (svih rodova) te europskog otkrića. U kategoriji europskog filma nominirano je šest naslova. Uz spomenute Miljenica, Tuga i slava te Časnik i špijun, to su njemačka drama Razbijačica sustava (r. Nora Fingscheidt) i talijanska biografska kriminalistička drama Izdajnik (r. Marco Bellocchio) s ukupno četiri nominacije te francuska drama Jadnici (r. Ladj Ly) s tri nominacije.

U kategoriji najbolje europske režije uz Yorgosa Lanthimosa, Pedra Almodóvara, Romana Polanskog i Marca Bellocchija nominirana je i francuska filmašica Céline Sciamma, redateljica povijesne drame Portret djevojke u plamenu. Među šest glumica predloženih za nagradu najviše se izgleda, uz Oliviju Colman (Miljenica), daje glumicama iz filma Portret djevojke u plamenu Adele Haenel i Noémie Merlant, a među glumcima su, uz Antonija Banderasa (Tuga i slava), favoriti Jean Dujardin (Časnik i špijun) i Alexander Scheer (Gundermann). Glede ostalih kategorija, njemački sineast Werner Herzog (Fitzcarraldo) dobitnik je nagrade za životno djelo, francuska glumica Juliette Binoche (Tri boje: Plavo) priznanja za europski doprinos svjetskom filmu, a nizozemska drama Fight Girl nagrade mlade europske publike (12 - 14 godina). Europska filmska nagrada bit će uručena za najbolji film prema odluci kinogledatelja, kao i Sveučilišna nagrada, za koju je nominirana i makedonska drama, koja je i hrvatska manjinska koprodukcija, Bog postoji, ime mu je Petrunija.

U radu Europske filmske akademije sudjeluje i 36 članova iz Hrvatske, a član je ovogodišnjega ocjenjivačkog suda za nagrade u tehničkim kategorijama bio i hrvatski snimatelj Vanja Černjul. Svečanost dodjele 32. Europskih filmskih nagrada održava se u Haus der Berliner Festspiele arhitekta Fritza Bornemanna, podignutom 1963. Uz nagrađene i nominirane te najpoznatija imena europskih kinematografija, svečanosti će nazočiti više od tisuću posjetitelja. Od 1996. predsjednik Europske filmske akademije je njemački redatelj Wim Wenders (Nebo nad Berlinom), a Upravnim vijećem Akademije predsjeda poljska redateljica Agnieszka Holland (U tami).