Facijalni deformitet poznat kao "habsburška čeljust", dobro poznat u španjolskoj i austrijskoj lozi te dinastije, može se pripisati brakovima unutar obitelji, kažu znanstvenici. Prema studiji objavljenoj u časopisu Annals of Human Biology, znanstvenici koji su istražili habsburške facijalne deformitete i njihovu moguću genetsku podlogu te zaključili da je jedinstveni izgled njihovih brada bio rezultat sklapanja brakova u obitelji u više naraštaja.

- Habsburška dinastija bila je jedna od najutjecajnijih u Europi, ali je bila poznata po brakovima bliskih srodnika, što je i dovelo do njihova pada. Sada prvi put možemo pokazati jasnu povezanost između toga i izgleda njihove čeljusti, rekao je vodeći autor studije Roman Vilas sa sveučilišta u Santiago de Composteli.

U istraživanju je sudjelovalo deset maksilofacijalnih kirurga koji su dijagnosticirali facijalne deformitete na 66 portreta 15 članova habsburške dinastije. Kirurzi su uspjeli dijagnosticirati 11 karakteristika mandibularnog prognatizma (isturene čeljusti), odnosno poznate "habsburške čeljusti", i još sedam sedam karakteristika maksilarne deficijencije. Utvrđeno je i da oba stanja imaju zajedničku genetsku podlogu, a brakovi među srodnicima povećavaju izglede da će potomci naslijediti identičnu formu gena obaju roditelja.

- Iako je naša studija temeljena na povijesnim podacima, brakovi među bliskim srodnicima i danas su uobičajeni u nekim geografskim područjima te među nekim etničkim i vjerskim skupinama i zato je važno istražiti posljedice toga - rekao je Vilas.

"Habsburška dinastija služi kao svojevrsni ljudski laboratorij za to jer je su u toj obitelji potomci bliskih srodnika bili česti", dodao je.

Španjolski su Habsburgovci izumrli 1700. godine, što je izazvalo rat za španjolsko nasljedstvo, a austrijski su Habsburgovci izumrli u muškoj liniji 1740. godine, što je izazvalo rat za austrijsko nasljedstvo. Ipak, dinastija je preko austrijske linije, odnosno nasljednika Marije Terezije, koja se udala za vojvodu Franju Stjepana, sada pod dinastičkim imenom Habsburg-Lothringen, opstala sve do kraja Prvog svjetskog rata i abdikacije austrijskog cara Karla.