Grad Osijek uputio je još 12. rujna svim vijećnicima Gradskog vijeća dopis s ciljem izrade plana rada Gradskog vijeća u 2020., a vijećnici su ovim dopisom zamoljeni na predlaganje tema za raspravljanje u idućoj godini. Rok za dostavu prijedloga bio je 25. listopada. No, nakon završetka roka i unatoč činjenici da su vijećnici imali čak mjesec i pol dana da osmisle i predlože teme za raspravu, na adresu Ureda Grada u Kuhačevu 9 stigli su prijedlozi samo jednog od ukupno 37 vijećnika.

Riječ je o prijedlozima mladog vijećnika HDZ-a Vinka Kuduza. Iako je i sam iznenađen da nitko od kolega vijećnika nije predložio teme za raspravu, iznimno je ponosan na činjenicu da su obje njegove teme prihvaćene, a riječ je o pokretanju mjera za brendiranje grada, te poticanje povratka iseljenog stanovništva. - Moj prvi prijedlog tiče se pokretanju brendiranja grada Osijeka, odnosno donošenju kompletne strategije. Znači nečega što je poznato kao brand messaging, redizajniranje vizualnog identiteta i njegova implementaciju s definiranim standardima kojih će se pridržavati svi, te brendiranje Osijeka kao destinacije i to turističke, poslovne, one za život i studiranje. U okviru prijedloga je i osnivanje Odbora za brendiranje Grada Osijeka koji bi se financirao iz proračun Grada Osijeka te koji bi okupio multidisciplinarne stručnjake. Nepotrebno je govoriti da su prednosti koju brendiranje donosi gradovima je i poboljšanje života građana u izravnom smislu, primjerice više radnih mjesta i više ulaganja, veći prihodi (više posjetitelja i turista), bolji poslovi (sofisticiranije industrije), bolje i transparentnije javne usluge i bolji pristup financiranju (npr. fondovi EU, više domaćih i stranih ulaganja), objašnjava Kuduz, koji o svojim idejama aktivno progovara i na društvenim mrežama.

Zanimljivo je da je Vinko na mjesto vijećnika stupio tek 3. travnja 2018 i to kao zamjena za Dragu Šubarića, a danas je jedan od najaktivnijih vijećnika oporbe. Njegov drugi prijedlog za raspravu u 2020. tiče se i njegove ideje za mjeru poticanja povratka odseljenog stanovništva, “Lega, vrati se!” - Sve bi počelo od web servisa i web stranice i agresivne propagande putem društvenih mreža i weba. Dakle imamo poslodavce koji bi tražili radnike na jednoj strani, na drugoj strani imamo naše iseljenike koji bi u svoj profil unosili sve svoje kompetencije, dok s treće strane imamo sve poticaje koje bi Grad, Županija i Država nudila za takvu vrstu zapošljavanja ili samozapošljavanja. Tu bi bio jedan mehanizam koji ne bi zahtjevao puno novca i zaposlenih jer bi nakon nešto snažnije kampanje na početku pustili društvene mreže da odrade posao za nas. Postojao bi i postupak kontrole i granice za ljude koji su otišli van Osijeka. Poticaje ne bi mogli dobiti oni koji su vani bili mjesec dana ili nemaju nikakav trag o tome da su radili u inozemstvu. Naime, bilo je upita velikih tvornica prema HGK zbog otvaranja postrojenja na području istočne Hrvatske, ali prva stvar koju strane firme naprave je dubinsko istraživanje radne snage, a mi tu jako loše stojimo i zato nas velike, kapitalne investicije zaobilaze. Kada bismo napunili fond zainteresiranih povratnika i da u tom fondu u svakom trenutku imamo dvije do tri tisuća ljudi, onda bismo mogli te ljude spajati s velikim firmama i raditi jednu uspješnu priču, pojašnjava svoje ideje, a koje će se naći na rasporedu jedne od sjednica u 2020.-oj, Vinko Kuduz.