Dogovorom školskih sindikata i Vlade postignutim u ponedjeljak poslijepodne završen je štrajk u osnovnim i srednjim školama koji je trajao čak 36 dana. Kako su na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon još jednih višesatnih pregovora istaknuli premijer Andrej Plenković i čelnici Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama i Sindikata hrvatskih učitelja, nastava počinje u utorak.

Dogovoreno je da se zaposlenima u obrazovanju plaće dižu u tri rate, ove, iduće i 2021. godine ukupnim dizanjem koeficijenata složenosti poslova za šest posto. Time je Vlada udovoljila zahtjevima sindikata koji su tražili 6,11 posto veće koeficijente i tako odbijali sve dosadašnje ponude koje bi im osigurale rast plaće kroz osnovicu.


Povišicu će kroz koeficijente dobiti samo nastavno osoblje - učitelji, nastavnici i profesori u osnovnim i srednjim školama – i to u tri etape prema modelu 3+1+2. Točnije, prvo povećanje koeficijenata od tri posto kreće već od 1. prosinca ove godine, drugih jedan posto povišice od 1. lipnja 2020., a ostatak od dva posto od 1. siječnja 2021.


Povećanje koeficijenata neće se odnositi na nenastavno osoblje u školama koje je također bilo u štrajku, ali su i za njih osigurane povišice, i to u vidu dodataka na plaću, što će biti regulirano sporazumom koji će biti dodan granskom kolektivnom ugovoru te vrijediti do prosinca 2022.


Premijer je izjavio da je postignut dogovor koji omogućuje prekid štrajka. Riječ je, rekao je, o kvalitetnom kompromisu postignutom u interesu djece, učenika, roditelja, nastavnika i normalnog funkcioniranja sustava obrazovanja.


"Na taj način došli smo do toga da sindikati prihvate i ono što je dogovoreno kroz temeljni kolektivni ugovor, 2+2+2, povećanje božićnice s 1250 na 1500 kuna, povećanje regresa s 1250 na 1500 kuna, povećanje dara za djecu s 500 na 600 kuna i povećanje otpremnine za oko 2100 kuna", naveo je. "Uredba o koeficijentima očekuje se u četvrtak na sjednici Vlade", najavio je premijer dodavši kako će se uredbom riješiti položaj tajnika, računovođa i ravnatelja, te položaj predavača i umjetničkih suradnika u visokom obrazovanju. Osim materijalnih pitanja, paket dogovoren sa sindikatima obuhvaća i usvajanje akcijskog plana protiv nasilja u školama, te promjene zakona o prosvjetnoj inspekciji kojim će se ukinuti anonimne prijave.


"Ovo danas je kompromis i, najvažnije, to je interes mene kao predsjednika Vlade da dođe do kraja štrajka i da škole normalno od sutra funkcioniraju", naglasio je Plenković u ponedjeljak. Ponovio je kako se i bez štrajka moglo doći do dogovora, te najavio analizu cjelokupnog sustava plaća u cilju dugoročno održivog sustava. "Izlazimo u susret koliko možemo, ova je vlada prijatelj, ponajprije, poreznih obveznika jer ne zadužuje državu kao neki ranije i ne stvara dugove budućim generacijama", kazao je.


Najavio je da će dani u štrajku biti plaćeni, ali ne i nadoknada nastave. "Ako je štrajk plaćen, onda je fer da nadoknada ne bude", rekao je. Premijer je podsjetio što je Vlada sve prosvjetnim sindikatima nudila proteklih tjedana, napomenuvši kako u tekućoj godini Vlada nije imala dodatnih sredstava za povećanje koeficijenata od 1. rujna što su prvo tražili sindikati.


"Ukupno povećanje plaće u javnom i državnom sektoru u mandatu ove vlade bit će 18,3 posto, to je konzistentna politika povećanja plaća", istaknuo je. Na novinarski upit vidi li ovo kao vlastiti poraz, Plenković je kazao da ova vlada povećava plaće svima te da to ne treba biti predmet kritike.


Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec poručio je također kako je u pregovorima s Vladom postignuto dobro kompromisno rješenje s konačnim ciljem nadoknade zaostajanja plaća u sustavu obrazovanja od 6,11 posto. Dodao je kako su istodobno dogovorili izmjenu uredbe o koeficijentima i sporazum o dodatcima na plaću za nenastavno osoblje istom dinamikom i postotcima: 3+1+2, što kumulativno iznosi 6,11 posto. "Svi u sustavu obrazovanja jednako će proći realizacijom sporazuma, a posebno je uređeno da najniže plaćena radna mjesta - tajnice i računovođe - dobiju postotak i ujednačenje koeficijenata", istaknuo je Mihalinec. Ustvrdio je da prihvaćanjem takve uredbe o koeficijentima sindikati u odgoju i obrazovanju jamče Vladi socijalni mir za trajanja sporazuma u tom sustavu.

"Imamo apsolutno povjerenje u Vladu i premijera da će na sjednici u četvrtak donijeti uredbu kako je dogovoreno i da će biti pripremljen dogovoreni sporazum", rekao je Mihalinec. Zahvalio je svima na strpljenju i podršci - roditeljima, učenicima i ostaloj javnosti - naročito sindikalnom članstvu. Mihalinec je potvrdno odgovorio na novinarsko pitanje je li sada postignut cilj i zacrtano povećanje koeficijenata od 6,11 posto. "Izuzetno je važno da smo se složili da ovo rješenje može biti doneseno samo na ovakav način. Svima je sačuvan ponos i dostojanstvo i riješen status", ustvrdio je.


Kazao je kako su sindikalna tijela ovlaštena donositi takve odluke, uvjeren da će zaposleni u sustavu odgoja i obrazovanja prihvatiti ovo rješenje i podržati sindikate u daljnjim sindikalnim aktivnostima. "Zahtjevi prema Vladi su ispunjeni, povećanje koeficijenata od 6,11 posto je utemeljeno, moralno i pravedno i sukladno fiskalnim mogućnostima državnog proračuna", zaključio je Mihalinec.


Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u razgovoru za dnevnik HTV-a izjavila je kako ova ponuda Vlade učiteljima i nastavnicima donosi povećanje plaće od 800 do 900 kuna. Njihova prosječna plaća će za godinu dana, prema ministričim riječima, iznositi 8000 kuna.


Podsjetimo, pregovori održani u petak završili su bez dogovora, a nakon što su objavljeni rezultati referenduma na kojemu je 90 posto prosvjetara odbilo Vladinu ponudu o povećanju plaća. Vlada je štrajkašima tada nudila dodatak od tri posto od 1. prosinca 2019. i jedan posto od 1. lipnja 2020. te uvjetnih jedan posto od 1. prosinca 2020. ako se do 31. prosinca ne redizajnira uredba o koeficijentima.
Najnoviju ponudu sindikalni čelnici nisu dali na izjašnjavanje članovima jer su se oni izjasnili da neće pristati ni na što drugo osim povećanja koeficijenata. Sindikat Preporod odlučio je, međutim, kako je rekao njegov čelnik Željko Stipić, provesti referendum.