Vlada je prošlog tjedna u saborsku proceduru uputila Konačni prijedlog Zakona o obradi biometrijskih podataka čiji je cilj omogućiti pouzdaniju i lakšu identifikaciju stranaca. Kako je na sjednici istaknuo ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, osim lakše identifikacije stranaca novi će zakon i građanima pomoći u zaštiti osobnih podataka i spriječiti krađe identiteta. "To će spriječiti zlouporabe te pridonijeti djelotvornijem osiguranju prava na azil u slučajevima kada je to opravdano", ocijenio je ministar.

Naime, skupine stranih državljana zatečene u nedopuštenom kretanju kroz RH o sebi daju lažne identifikacijske podatke, a strani državljani koji su počinitelji kaznenih djela prikazuju sebe kao jednu od žrtava kako bi izbjegli kazneni progon.


Biometrijski podaci su osobni podaci u vezi s fizičkim ili fiziološkim obilježjima pojedinca, koja omogućuju ili potvrđuju jedinstvenu identifikaciju tog pojedinca, kao što su otisci prstiju, dlanova i stopala, profil DNK-a i šarenica oka. U Prijedlogu Zakona ističe se kako upravljanje informacijama u EU i RH može i mora biti djelotvornije i učinkovitije, uz potpuno poštovanje temeljnih prava (uključujući posebno prava na zaštitu osobnih podataka), i to radi bolje zaštite granica, boljeg upravljanja migracijama i jačanja unutarnje sigurnosti u korist svih građana. Ključni zajednički informacijski sustavi na razini EU-a već su uspostavljeni ili je njihova uspostava u tijeku. Interoperabilnost se osigurava putem zajedničkog tehničkog rješenja za uspoređivanje biometrijskih uzoraka, u skladu s posebnim propisima RH, kao i s primjenjivim propisima EU-a.


Za komentar onoga što te zakonske promjene donose zamolili smo Denisa Sušca, vlasnika i direktora poznate osječke IT tvrtke Mono.


- Znači, nije samo dovoljno prikupljati te podatke, nego je bitno i da oni cirkuliraju između odgovarajućih službi i država. Ono što bi svakako bila korist od odredbi tog zakona je sprječavanje manipulacija podacima osoba koje migriraju kroz države kao primarno, ali i za sve slične uporabe. Tehnički danas postaje vrlo komplicirano prevariti te sustave. A kako tehnologija napreduje, količina podataka koji se prikupljaju bit će sve veća i te će sustave biti sve teže zaobići. Tako će trenutne manipulacije, kada imate ljude koji nemaju dokumente, a predstavljaju se za nekoga tko oni zapravo nisu, što sada ne možete odmah provjeriti, sada ovim biti riješene. Tako da će prednosti ovog zakona biti ubrzo vidljive i u smislu sprječavanja kriminala, terorizma i svega drugoga - kaže Sušac, dodajući kako je potencijalni problem kako postići da se ti podaci koriste samo za ono za što su namijenjeni i samo od ovlaštenih osoba. "Nažalost, povijest prikupljanja te vrste podataka puna je slučajeva zlouporabe, tako da bih rekao da je mišljenje stručne zajednice da se u svaki od tih zakona mora ugraditi dovoljno kvalitetan sustav nadzora", kaže Sušac.



- Ako se tu pronađe nekakav kvalitetan balans, onda to može biti pozitivna neminovnost. Mi možemo tu govoriti "za" i "protiv", međutim vidimo kako se to u praksi odvija. Od nekakvih nadzornih kamera do svega ostaloga, jednostavno će napretkom tehnologije toga biti sve više. Čovjek jednostavno više ne može ostati izvan toga, podaci svih nas se negdje slijevaju i sve što možemo učiniti je truditi se da ne dolazi do zlouporaba. S jedne strane imamo napredak i ulazak tehnologije u sve pore života, koji jednostavno ne možete, a vjerojatno i ne želite spriječiti jer onda zaostajete, a s druge strane imate nekakve brige vezano uz privatnost i za to da vas nekakav "veliki brat" cijelo vrijeme gleda. Međutim, to je očito neizbježno - zaključuje Sušac.