Dan je grada Osijeka uvijek prigoda za intervju s njegovim čelnim čovjekom. Ove se godine obilježava nakon povratka gradonačelnika Ivana Vrkića u Kuhačevu 9, odakle je duže izbivao zbog bolesti. Za sve to vrijeme, dakako, grad nije stajao na mjestu – jedni kažu da je krenuo unatrag, drugi da je ipak napredovao. Ako nikako drukčije, onda zahvaljujući pogonskom gorivu svojih građana.

O politici (pa i politikantstvu) svaki građanin ima svoje mišljenje, neki su njome više, neki manje zauzeti. No jedno im je zajedničko, i onima koji podržavaju poziciju, i onima sklonim opoziciji, i onima indiferentnima na bilo koju opciju - zanima ih boljitak Osijeka. Jamstvo da će grad i njegovi građani napredovati neovisno o tome tko je dobio mandat. Gradonačelnik Vrkić svoj drugi želi dovesti do kraja. Uvjeren kako nije izgubio povjerenje Osječanki i Osječana, želi govoriti baš o njima, o onome što im može ili ne može pružiti. S političarima će, kaže, oči u oči, a preko medija se, za Dan grada, želi obratiti isključivo građanima.

Kako teče oporavak od bolesti? Pričaju kako se šalite na vlastiti račun, kažete da govorite promuklo baš kao Vaš kolega Bandić, ali da ipak niste kao on. Što kažu liječnici, jeste li spremni za zahtjevan posao kao što je upravljanje gradom veličine Osijeka? Budući da ste i sami skloni satiri, recimo kako se svi jednako plaše za Vas - samo... jedni se plaše da nećete moći raditi punom parom, a drugi da ćete moći.

- Dok god sam u poziciji da se mogu šaliti na vlastiti račun, znači da je dobro (smijeh). Uvijek sam tražio da medicinska struka kaže u kakvom sam stanju i slušao. Istina je da sam u svakom trenutku bio upućen i odlučivao o poslovima Gradske uprave, osim u jednom kraćem razdoblju, intenzivnog oporavka, kada nisam bio u toj mogućnosti. Tada me je mijenjao moj zamjenik, Boris Piližota, koji je izvrsno obavio posao. Čim sam prizdravio, potpuno sam se i operativno uključio u poslove i postao odgovoran za sve odluke. Istina je što kažete: jedni žele da se vratim, a drugi da što prije odem. Ne izbjegavam javne istupe, još uvijek otežano govorim i hodam pa ne obilazim javne događaje. No liječnici kažu da ću uskoro i to riješiti, a ako je njima vjerovati, uskoro ću biti onaj stari. Ja ću raditi dok god budem na razini gradonačelnika kakvog Osijek treba i zaslužuje, a kriteriji koje sam si zadao doista su visoki, što moji najbliži suradnici dobro znaju.

Rekli ste kako u povodu Dana grada ne želite govoriti o politici, a naročito ne o prijeporima i sukobima jer taj dan, prema Vašem mišljenju, mora biti posvećen samo građanima. Tradicionalni panel Glasa Slavonije u povodu Dana grada Osijeka ove je godine bio naslovljen ŽIVI(M) OSIJEK! Motivacija za takvo naslovljavanje bila je dvostruka. Ponajprije, izborom sudionika željeli smo, kao i uvijek, predstaviti Osječanka i Osječane koji svojim postignućima Osijek čine živim, čine ga boljim za sebe i svoju obitelj, ali i za sve svoje sugrađanke i sugrađane. Drugi je motiv bila želja da svojim životnim i poslovnim pričama demantiraju iskrivljenu sliku o Osijeku kao gradu u kojemu nema uspješnih i zadovoljnih ljudi, "gradu duhova". I sami ste nedavno oštro reagirali na jedan od takvih tekstova na jednom portalu.

- Osijek ni približno nije "grad duhova‘‘. Ne znam imate li ovdje toliko prostora koliko za tu tvrdnju ima argumenata. Zato sam reagirao, a uvjeren sam da je i Glasov panel iznio dobar dio te priče. Mislim da je Osijek grad u kojem ljudi žive po svojoj mjeri. Ovdje govorim o 49 tisuća zaposlenih, 30 tisuća umirovljenika, 18 tisuća studenata, oko 18 tisuća učenika i tri tisuće vrtićaraca. Ne žive, dakako, svi ovdje, ali kreću se unutar dnevnih migracija. Reakcija je bila oštra i na to da je centar prazan, a Grad je svojom upornom aktivnošću i politikom natječaja za zakup lokala popunio sve prostore u središtu koji su u našem vlasništvu. Ovi prazni prostori koji bodu oči nisu u našem vlasništvu, i tu možemo samo apelirati na vlasnike da se više potrude, u vlastitom, ali i općem interesu, da ih daju u najam kako bi taj prostor oživio. Bilo je tu još iznesenih neistina, no ne treba se više baviti tim tekstom. Treba nastaviti raditi, Osijek ima svoju snagu, ja u nju vjerujem i trudim se poticati njezin razvoj.

Zanimljivo je da nitko od ljudi koje je Glas Slavonije okupio za okruglim stolom nije spominjao ni politiku ni političare. I Vi ste znali reći kako se, primjerice, IT industrija u Osijeku uspjela brzo razviti zato što se političari u to "nisu petljali". S jedne strane, čini se da će marljivi ljudi sa znanjem i vizijom uspjeti bez obzira na to tko je na vlasti, no, s druge strane, ipak je jasno da politika, na svim razinama, kreira okvire za njihovo djelovanje, pa im može uvelike olakšati ili otežati put do uspjeha.

- Da, našalio sam se da je IT sektor uspješan jer se političari nisu uključivali u taj posao. Rekao sam to zato što doista mislim da stručnjacima treba prepustiti da rade svoj posao, a političari modeliraju ukupni društveni i politički odnos jednoga grada. Možda i možemo javno ustvrditi da će svijet biti savršen kada ga ne budu vodili političari.

U Vašem su drugom mandatu znatno povećani poticaji za poduzetnike, posebice mikro i male poduzetnike. Jeste li zadovoljni odazivom na te mjere i rezultatima koje su postigle? Kakvom ocjenjujete poduzetničku atmosferu u Osijeku?

- Povećali smo taj iznos na sedam milijuna kuna i reakcije su izvrsne. To nam je znak da su mjere za poduzetnike bile pun pogodak, da trebamo nastaviti tim putem, jer su očito akcelerator razvoja, koji u konačnici rezultira punjenjem proračuna. To nam omogućuje da dalje podižemo standard i razvijamo infrastrukturu. Pogledate li posljednje podatke o stanju gospodarstva u Osijeku, vidjet ćete velike pomake nabolje i stabilizaciju u raznim područjima.

Ove je godine bilo pomaka i u stipendiranju učenika i studenata - iz sredstava gradskog proračuna i zaklade Srce grada Osijeka. Kako još jače, i to ne samo financijski, prebaciti fokus Grada na mlade ljude? Kao roditelju, čini mi se da su ti vrijedni, pametni i marljivi ljudi nedovoljno vidljivi, da bi im trebalo pokloniti više pozornosti, davati im svakodnevno do znanja da su bitni ne samo u svojoj obitelji, školi ili na fakultetu nego i u cijelom gradu, da neće biti žrtve protekcionizma, da mogu uspjeti zbog pravih razloga.

- Ukratko - projektima za mlade i uključivanjem mladih. Za to imamo, između ostalog, Savjet mladih Grada Osijeka. Ove smo godini poklonili pozornost povećanju i izvora i sredstava za stipendiranje učenika i studenata. Želimo ojačati srednji sloj i zato nam zaklada ima najizdašniju stipendiju u Hrvatskoj, ali da, treba im dati šansu da se iskažu, da se ovdje školuju i ostanu u svom gradu, osobito u ovom vremenu, u kojem su stalne i brze promjene gotovo jedina konstanta. Tu je u jednom dijelu i njihova odgovornost, da se aktivnije uključe u gradske politike i stalno obrazuju.

Znamo li iskoristiti sve prednosti Osijeka, za koji kažu kako je grad po mjeri suvremenog čovjeka u svakodnevnoj utrci s vremenom? Kako naći pravu mjeru između ulaganja u infrastrukturu i ulaganja u ono što se naziva životnim stilom, a podrazumijeva i kulturne i zabavne sadržaje za svaku dob? Pritom bi, čini mi se, ako se već pozivamo na srednjoeuropsku pripadnost, trebalo više voditi računa o urbanom predznaku proizvoda kulturne industrije koji se nude građanima. Za to, složit ćete se, imamo kapaciteta.

- Osijek je grad koji ima svoju kulturu i tradiciju i mislim da ju dobro njegujemo. No treba osvijestiti ono što je bitno za razvoj i za budućnost, i slažem se s vama da je to upravo taj urbani predznak koji spominjete. I, evo, ponovo smo kod mladih. Uključili smo ih u izradu nove strategije kulturnog razvoja grada. Radi se o razvoju raznih sektora kreativne industrije i vjerujem da smo na dobrome putu. Mladi su tu ključni. U međuvremenu smo završili Trg Vatroslava Lisinskog sa Starom vojnom pekarom i pri kraju smo s Kulturnim centrom. To su mjesta gdje će se stvarati novi sadržaji za velike kulturne projekte.

Naš legendarni kokičar i kestenjar Sinap Brko Selmani, koji već pola stoljeća radi na istom mjestu, u srcu grada, složit ćete se, autentičan je svjedok svih promjena. Rekao je na Glasovu panelu kako mu se čini da Osječanima uvijek nekako netko mora reći kada i kamo trebaju doći. Kada je Osječka ljetna noć, svi su u centru, kad je Večer vina i umjetnosti, svi su u Kazamatu...? Imate li osjećaj da bi, ako je tomu tako, Grad trebao i morao više poticati svoje građane da se druže i izlaze, poticati sinergiju udruga i institucija, davati građanima više povoda i poticaja da doista žive građanski?

- I to je stvar subjektivne percepcije, ja ipak mislim da naše ljude ne treba voditi. Treba im stvoriti prostor da se mogu kreativno i slobodno kretati. Prethodnih mjeseci bio je tu velik izbor festivala, sportskih, kulturnih, gastronomskih i raznih drugih manifestacija. Bilo bi zanimljivo staviti ih sve na jedan papir. Sinergija udruga i institucija je tu, i ima prostora za njezino unaprjeđivanje glede vremenskog rasporeda događaja. Treba imati na umu i da se stil života i druženja poprilično promijenio. Primjerice, ljudi više ne šeću Korzom, nego su se spustili na šetnicu uz Dravu, no mislim da događaja nije nedostajalo. Zanimljiv je podatak da je 2018. bila rekordna po broju ostvarenih noćenja u Osijeku. Još je zanimljivije da smo ove godine u prvih deset mjeseci dostigli i taj rekordni broj, a Advent i Dan grada tek su pred nama. Dakle, ljudima je sve zanimljivije doći u Osijek.

Koji su najvažniji infrastrukturni projekti novijeg datuma kojima je povećana kvaliteta života u gradu, a koji su u planu do kraja Vašega mandata? Je li spajanje Donjeg i Gornjeg grada neprekinutom šetnicom izgledno u tom roku? Navodili ste to, naime, kao svoju najveću želju?

- Mnogo je velikih projekata, a najvažnije je spajanje Donjeg i Gornjeg grada. Iako ovisimo o vodostaju Drave, ja se uzdam u to da ćemo završiti u zadanome roku i biti pri kraju izgradnje najljepše riječne šetnice u Hrvatskoj. Ono što je jako važno: zajedno to radimo s cržavom i zahvalni smo na razumijevanju Hrvatskih voda. Tu je i obnova cijele Tvrđe, modernizacija prometne i vodne infrastrukture, gradnja vrtića u Višnjevcu, gradnja dvorane u Tenji, rekonstrukcija škole u Briješću, energetska obnova obrazovnih ustanova i drugi EU projekti.

Vratimo se za kraj građanima. Što biste im poželjeli za Dan grada Osijeka i što Vi očekujete od njih?

- Za Dan grada svojim sugrađanima želim da žive u prostoru po svojoj mjeri, da ga prilagode svojim željama i da od onoga što ovaj grad proizvodi žive u punom zamahu. Volim svoj grad i svoje građane, molio bih samo za strpljenje i da ne nasjedaju na nemušte ponude pojedinaca, koji, dakako, imaju demokratsko pravo natjecati se svojim prijedlozima. Očekujem od Osječanki i Osječana da žele bolju budućnost.