Novosti
ŠTRAJK: ZBOG NADOKNADE - MANJE PRAZNIKA

Školska godina do 26. lipnja
Objavljeno 30. studenog, 2019.
Povećanje koeficijenata složenosti poslova ostaje glavni zahtjev sindikata

Na trosatnom sastanku u petak poslijepodne predstavnici školskih sindikata izvijestili su premijera Andreja Plenkovića o rezultatu referenduma među njihovim članstvom koje je velikom većinom odbilo ponudu Vlade te su razgovarali o koeficijentima i drugim problemima u obrazovnom sustavu.


To su nakon sastanka izjavili čelnici Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama i Sindikata hrvatskih učitelja Branimir Mihalinec i Sanja Šprem, istaknuvši kako se štrajk u osnovnim i srednjim školama, koji je u petak ušao u 35. dan, nastavlja u ponedjeljak, ali su otvoreni za nastavak pregovora s Vladom i tijekom vikenda.

Nastavak štrajka

- Razgovarali smo i o nematerijalnim pravima, ubrzavanju realizacije akcijskog plana protiv nasilja, ubrzavanju donošenja pravilnika iz zakona o inspekciji, o anonimnim prijavama, a ključno pitanje bilo je pitanje rješavanja koeficijenata složenosti poslova u sustavu obrazovanja. Ponude nije bilo na stolu - rekao je nakon sastanka Mihalinec.


Sanja Šprem je za HTV rekla kako su spremni za nastavak pregovora, a ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak najavila je kako će se razgovor sa sindikatima nastaviti. "Zagovaram brza rješenja koja će već u ponedjeljak zaustaviti štrajk. Svi imaju razumijevanja za to da treba djelovati brzo", rekla je.


Sindikati su u petak prijepodne objavili da su njihovi članovi velikom većinom odbili Vladinu ponudu. Protiv nje se izjasnilo 95,26 posto izišlih na referendum u osnovnim školama, 88,93 posto u srednjim školama i 69 posto u znanosti i visokom obrazovanju, rečeno je na konferenciji za novinare. U osnovnim školama na referendumu je sudjelovalo 31.670 zaposlenih, a u srednjim školama 14.046 zaposlenika. Iz Sindikata hrvatskih učitelja, Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja izvijestili su da se zbog takve odluke nastavlja opći štrajk u osnovnim i srednjim školama te povremeni štrajkovi na fakultetima. I 88 posto štrajkaša iz Sindikata Preporod odbilo je Vladinu ponudu.


Prosvjetni radnici na izjašnjavanju su odbili ponudu Vlade o povećanju plaća u idućoj godini kroz dodatke od 3+1+1 posto zaposlenima u obrazovanju, uz rast osnovice za 6,12 posto svima u javnim službama. Branimir Mihalinec izjavio je kako su prosvjetari izjašnjavanjem pokazali da se ne misle cjenkati s dodacima. "Odbijanje ponude Vlade znači da zaposleni u odgoju i obrazovanju žele riješiti pitanje svog statusa kroz povećanje koeficijenata", poručio je Mihalinec.


Predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Igor Radeka najavio je da će se štrajk na fakultetima i znanstvenim ustanovama odvijati kao do sada, jednom tjedno, te da se sljedeći održava 5. prosinca.


Ministarstvo znanosti i obrazovanja izradilo je u petak pregled stanja za 15 dana nadoknade nastave, u kojem naglašava da će škole koje uopće nisu održavale nastavu u danima štrajka niti su do sada nadoknađivale nastavu subotom ili nenastavnim danima, trebati skratiti praznike i produljiti nastavnu godinu.


Sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, nastava traje najmanje 175 nastavnih dana, odnosno 160 nastavnih dana za učenike završnih razreda srednje škole. Iznimno može trajati i kraće u slučaju proglašenja katastrofe, elementarne nepogode, stanja neposredne ugroženosti i ratnog stanja. Prema podacima Ministarstva od petka, 29. studenoga, 34 osnovne škole i 28 srednjih škola u cijelosti održavaju nastavu. Djelomično nastavu održavaju 274 osnovne škole i 139 srednjih škola, koje u tom slučaju ne moraju nadoknađivati nastavne dane, nego samo izgubljene sate. Nastavu uopće ne održava 441 osnovna škola i 163 srednje škole, a Ministarstvo nema podatke o eventualnoj nadoknadi nastave. Prema zakonskoj regulativi, škole koje za vrijeme štrajka nisu uopće održavale nastavu morat će nadoknaditi najviše 15 nastavnih dana. Prema informacijama Ministarstva, dio škola je do sada nadoknadio određeni broj dana radom subotom ili nenastavnim danima. Škole koje uopće nisu održavale nastavu u danima štrajka niti su do sada nadoknađivale nastavu subotom ili nenastavnim danima trebat će skratiti praznike i produžiti nastavnu godinu.
Maturanti do 29. svibnja


Uzimajući u obzir kalendare za te škole, u pravilu bi zimski praznici trajali bar dva tjedna, od 24. prosinca do 6. siječnja (Badnjak - Sveta tri kralja). Proljetni praznici trajali bi od 10. travnja do 13. travnja (Veliki petak - Uskrsni ponedjeljak), a nastavna godina trebala bi biti produžena do 26. lipnja 2020. Maturantima bi se nastava produžila najviše za tjedan dana, do 29. svibnja. Pravilnik o provedbi državne mature u članku 16. kaže da pravo pristupa polaganju državne mature imaju učenici, odnosno pristupnici koji su uspješno završili završni razred na kraju nastavne godine, što uključuje i učenike, odnosno pristupnike kojima je pozitivno riješen prigovor na zaključenu negativnu ocjenu. Kako bi matura završila u predviđeno vrijeme, Ministarstvo će pristupiti izmjeni pravilnika s namjerom da se dio ispita iznimno može polagati i prije kraja nastavne godine. Cilj je da matura završi u predviđenom terminu, odnosno da se rokovi upisa na visoka učilišta ne pomiču.


Dijana Pavlović/Hina
SDP TRAŽI ODLAZAK MINISTRICE
Predsjednik SDP-a Davor Bernardić poručio je da njegova stranka zahtijeva hitno ispunjenje zahtjeva učitelja i odlazak ministrice Blaženke Divjak. Ocijenio je da su najodgovorniji za propast obrazovne reforme, štrajk učitelja i to što djeca još uvijek ne idu u školu predsjednik Vlade i ministrica obrazovanja. "Ogromna većina učitelja i nastavnika rekla je da ne podržava prijedlog predsjednika Vlade. To dovoljno govori o tome što oni misle o njemu i njegovom pokušaju da ih opet omalovaži i ponizi“, napisao je Bernardić na Facebooku.

Predsjednik saborskog Kluba zastupnika HNS-a Milorad Batinić poručio je da, ako se premijer zahvali ministrici Divjak, zahvalio se i HNS-u na suradnji te poručio da je dijalog između sindikata i Vlade jedino rješenje za ovu situaciju. Istaknuo je da ministrica Divjak ima punu podršku HNS-a, koji je ušao u koaliciju zbog provedbe obrazovne reforme. "U kriznim situacijama uvijek svi traže krivca, a ministrica Divjak i HNS su jedino krivi što je reforma u školama“, istaknuo je.
RAST PLAĆA
Ministar rada Josip Aladrović izjavio je nakon potpisivanja dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru sa sindikatima državnih službi da su konstruktivnim i kvalitetnim dogovorom omogućili rast plaća i materijalnih prava za sljedeću godinu. Dogovoreno je povećanje plaća tri puta po dva posto u 2020., povećanje prava na božićnicu i regres s 1250 na 1500 kuna i dara za djecu s 500 na 600 kuna, a otpremnina pri odlasku u mirovinu više se neće vezati uz tri proračunske osnovice, nego uz dvije osnovice za obračun plaće. Predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a Zdravko Lončar istaknuo je kako se sjeća vremena kada ljudi u MUP-u nisu imali gotovo nikakva prava, no ni potpisanim nisu do kraja zadovoljni. "Zašto smo potpisali ovo danas? Dobro se gradi čitav život. Gradimo kontinuirano i pomalo. Uvijek bismo htjeli više i mi sami, ali ne ide to tako u životu", rekao je. Čelnik Sindikata državnih službenika i namještenika Boris Pleša rekao je kako su razgovarali i o drugim pitanjima poput toplog obroka i zdravstvenih pregleda, o čemu će nastaviti pregovore sljedeće godine. Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić kazao je da još ostaje ispregovarati povećanje na 1,0 koeficijenta za policijske službenike.
pregovori
DIVJAK: TREBA DJELOVATI BRZO