Rekordne vrućine, sve učestalije meteorološke katastrofe, otapanje ledenjaka i rast razine mora, dokazi su razornog djelovanja čovjeka na planet koji se množe, zvone na uzbunu i traže hitnu akciju protiv klimatskih poremećaja. Protekle četiri godine bile su najtoplije od početka mjerenja. Srpanj 2019. bio je najtopliji mjesec u povijesti mjerenja te će se ova godina vjerojatno pridružiti i postati peta najtoplija, a možda čak i uspeti na 2. ili 3. mjesto.

Uoči COP25 Konferencije UN-a o klimatskim promjenama od 2. do 13. prosinca u Madridu, Europski parlament u četvrtak je prihvatio rezoluciju kojom se proglašava klimatska i ekološka kriza u Europi i u svijetu. Zastupnici traže od Komisije da svi relevantni zakonski i proračunski prijedlozi budu u potpunosti usklađeni s ciljem ograničenja globalnog zatopljenja do 1.5°C.


U odvojenoj rezoluciji Parlament je pozvao EU da na UN-ovoj konferenciji iznese strategiju o što skorijem postizanju klimatske neutralnosti, najkasnije do 2050. godine. Europarlamentarci su također zatražili od predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen da u Europski zeleni plan uključi i 55-postotni cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. godine. Zastupnici su istaknuli kako postojeći ciljevi za emisije u zračnom i pomorskom prometu nisu dovoljno ambiciozni za ostvarenje potrebnog smanjenja. Smatraju kako bi sve članice trebale uključiti emisije međunarodnog pomorskog i zračnog prometa u nacionalno utvrđene doprinose (NDC).

Da globalno zatopljenje prijeti opstanku građana i kulturne baštine, hrvatske i europske, upozorio je ovaj tjedan i hrvatski zastupnik u EU parlamentu Tonino Picula. "Najpoznatiji zaštićeni hrvatski lokaliteti, poput Starog grada u Dubrovniku, Dioklecijanove palače i katedrale sv. Jakova, u opasnosti su od potapanja zbog globalnog zatopljenja. Osim kulturne baštine, direktno ugroženi bit će i naši građani, jer čak trećina stanovnika EU-a živi uz obalni pojas, do 50 kilometara od obale", istaknuo je Picula.


Prema izvještaju Europske agencije za okoliš (EEA), Hrvatska pripada u skupinu od tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na BDP. To je golema opasnost za našu ekonomiju koja je u visokom postotku ovisna o prihodima iz turizma i poljoprivrede koji čine i do četvrtine BDP-a. Prema EEA-u, štete od ekstremnih klimatskih događaja u Hrvatskoj su od 1980. do 2013. iznosile oko 2,25 milijardi eura, odnosno oko 68 milijuna eura godišnje. Za Europu u cjelini, ali posebno za Hrvatsku, od iznimne je važnosti da se smanji akutna ranjivost sektora poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, energetike i turizma, jer njihova uspješnost značajno ovisi o klimatskim uvjetima.


Upravo kada je riječ o u ugroženosti sektora poljoprivrede, Danijel Jug, profesor osječkog Fakulteta Agrobiotehničkih znanosti, izabran kao hrvatski ekspert za dezertifikaciju (osiromašenje i degradacija svih vitalnih funkcija tla, tj. poljoprivrednih površina, gdje tlo poprima sve više obilježja pustinje), vezano uz predsjedanje Hrvatske Vijećem EU-a, ističe da je istočna Hrvatska određenim dijelom zahvaćena procesima dezertifikacije.


Prema njegovim riječima, faktori koji to izazivaju jesu smanjenje ukupne količine godišnjih oborina te distribucija tih oborina, kao možda još i važniji element. Jer, kaže, nije isto imati jednaku količinu oborina ravnomjerno raspoređenih kroz godinu kako bi biljne vrste, ratarski i drugi usjevi imali dovoljnu opskrbu vodom tijekom cijele vegetacije, ili ako je ta ista količina oborine više raspoređena u ono vrijeme kada biljkama to nije potrebno u toj količini. "Istovremeno, imamo i povećanje prosječne temperature zraka. Iako povećanje temperature zraka za 1,5 ili 2 Celzijeva stupnja ne zvuči mnogo, to je golema razlika, posebice kada uzmemo da ni distribucija temperature nije ravnomjerno raspoređena na cijelom planetu", kaže Jug, dodajući kako se posljedice već osjećaju, a štete mjere u milijunima eura.

- Tendencija je da će ti gubici biti iz godine u godinu sve veći ako se ne poduzmu neke mjere. Velik je problem što čovjek osobno ne vidi odmah nedostatak. No, ono što se može zaključiti iz statističkih analiza i onoga što vidimo, to je da su prinosi u pojedinim godinama vrlo smanjeni upravo zbog jačeg sušnog razdoblja koje je došlo, primjerice, pred žetvu pšenice, ili u nekoj fazi razvoja kukuruza, soje, a isto vrijedi i za voćarske i vinogradarske usjeve. Prema dugogodišnjim statistikama imamo pokazatelje koji kažu da je Hrvatska, s naglaskom na istočni, kontinentalni dio, pogođena sušama i drugim ekstremima u prosjeku svake treće do pete godine, s tim da se ta učestalost i povećava u razdoblju od deset godina, tako da bi se mogla smanjiti i na dvije do četiri godine - dodaje Jug.

On smatra kako je ono što Hrvatska u vezi s tim poduzima nedostatno i nedovoljno dobro, iako postoji niz interesa, pokušaja i iskoraka koji bi to trebali promijeniti, gdje se na razini nacionalnog različiti dokumenti uskIađuju s onima EU-a. "Nacionalni program prilagodbe klimatskim promjenama jedan je od vrlo važnih dokumenata koji je Hrvatska potpisala i radi na tome. I sada se ide korak dalje, u smislu njegove konkretne primjene. Tu je multidiscipliniran pristup nužan i svi se segmenti moraju ukomponirati, a i naša legislativa mora biti usklađena i primjenjiva, tj. biti sposobna odgovarati na sve izazove odmah i sada, ili bar u vrlo kratkom vremenu u odnosu na sve ono što negativno utječe na poljoprivredu", zaključuje Jug.


A u okviru svjetskog dana prosvjeda inicijativa mladih "FridaysForFuture Hrvatska" u petak je organizira prosvjede u Osijeku i Zagrebu na kojima su mladi upozorili na nužnost djelovanja zbog klimatskih promjena.