Čak 234 uzorka voćnih rakija i likera obuhvatilo je ovogodišnje, XV. edukacijsko natjecanje u kvaliteti voćnih rakija i likera čija je završnica održana jučer u Semeljcima. Tom prilikom Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Osijek s partnerima - Prehrambeno-tehnološkim fakultetom Osijek i Općinom Semeljci, potvrdili su uzornu organizaciju i domaćinstvo ovoga natjecanja čije su medalje i šampionske titule stvar prestiža za svakog ozbiljnog proizvođača.Od 234 uzorka 186 je rakija – najviše šljivovica (87) te 48 likera, a šampion XV. edukacijskog natjecanja je Stanislav Jurčević iz Našica. Ovaj OPG-ovac imao je pravu žetvu priznanja za svoje rakije i likere – kući ih je jučer, uz šampionsku titulu, ponio još desetak, a među njima i ono za najbolju rakiju šljivovicu.
Najbolju rakiju komovicu spravio je Petar Čačinović iz Orahovice, dok je najbolji liker od višnje Miroslava Čemea iz Zoljana. Dodijeljeno je 13 zlatnih, 62 srebrne i 86 brončanih medalja, kao i diplome.
- Drago mi je da se po 15. put nalazimo u Semeljcima na 15. edukacijskom natjecanju u kvaliteti voćnih rakija i likera, kojim potvrđujemo našu želju da ovakve manifestacije dislocirano tamo gdje se ovakvi proizvodi i proizvode. Autohtoni proizvodi ne mogu biti hobizam, nego biznis i sada su ovdje već respektabilne tvrtke - rekao je predsjednik HGK–ŽK Osijek Zoran Kovačević.
– Proizvod kao što je rakija, kao i druge autohotne proizvode, važno je prezentirati u ovakvim sredinama gdje se cijeni kvaliteta, ali i tradicijska proizvodnja kroz generacije - rekao je načelnik Semeljaca Grga Lončarević, dok je dr. sc. Tihomir Kovač s osječkog PTF-a dao stručna obrazloženja o ocijenjenim uzorcima. O rezultatima XV. natjecanja i budućnosti ove proizvodnje govorio je tajnik Organizacijskog odbora viši stručni suradnik Odsjeka poljoprivrede, prehrambene industrije i šumarstva HGK-ŽK Osijek Igor Mikulić.

Njegovom istupu prethodio je oproštaj od njegovog sada već prethodnika Ernesta Nada koji je otišao u zasluženu mirovinu, a kojem je na stručnosti i korektnosti u organiziranju natjecanja, kao i radu u spomenutom odsjeku, čestitao načelnik Lončarević, uručivši mu priznanje i poklone. Nadov nasljednik Mikulić rekao je kako su rezultati na ovogodišnjem ocjenjivanju nešto lošiji nego lani kada je na manjem broju uzoraka bilo dvostruko više zlata.
- No, oscilacije su normalna pojava. Kroz protekle godine može se vidjeti da općenito raste kvaliteta voćnih rakija i likera koji se pojavljuju na našem edukacijskom natjecanju. Prof. Borislav Miličević ističe da je posebice kod šljivovice postignuta visoka razina standardiziranosti kvalitete. Drugim riječima, danas vi, proizvođači, baš kao i potrošači, dobro znate koji to parametri čine našu šljivovicu vrhunskom voćnom rakijom. Ne treba tu zaboraviti istaknuti i viljamovke, rakije od marelice ili loze i komovice ili likere od višnje, oraha, aronije. S obzirom na zakonske okvire i tržište, jasno je da nije dostatno znati proizvesti dobru rakiju ili liker da bismo s njim izišli na tržište. Neki proizvođači rakija s kojima sam razgovarao često će reći kako su danas "rakijaši" tamo gdje su vinari bili prije 20-ak, ili više godina. Mnogi mali vinari uspjeli su, ali nakon velikih ulaganja u vinogradarsku proizvodnju, tehnologiju proizvodnje i njege vina i stjecanja nužnih znanja i usavršavanja. Sličan put, zapravo, očekuje i proizvođače rakija koji se odluče izići na tržište. Taj put nije ni lak ni jeftin. S jedne strane imamo voćare u selima, često u visokoj dobi, koji nisu spremni na tržišnu borbu, plaćanje trošarine i da krče voćnjake, posebice šljivike, a s druge imamo segmente ozbiljne voćarske proizvodnje i s proizvodnjom rakije od voća koje ne dođe do krajnjih konzumenata. Npr., godišnje u RH naši voćari proizvedu više od 90.000 t jabuka, čime dosegnemo domaće potrebe, no istovremeno iz nekih zemalja EU-a naše trgovine budu zatrpane jabukama čija je nabavna cijena ispod proizvođačke. I što je onda činiti voćarima? Naš voćar, potpredsjednik HVZ-a Stjepan Zorić, ulaže u pokretanje destilerije i proizvodnju voćnih rakija i izlazak na tržište s tim rakijama. Zapravo je taj put od proizvođača rakija i likera za vlastite potrebe do registrirane destilerije na neki način logičan - rekao je Mikulić.
Danas Slavonija i Baranja broji 37 destilerija. Naš turizam velik je prostor za plasman voćnih rakija i likera - RH godišnje ima više od 20 mil. turističkih posjeta, no turisti najviše piju uvozna jaka alkoholna pića kojih smo 2018. uvezli 44,3 ml. EUR, a izvoz je bio samo trećina toga.
Nije lako stvoriti konkurentan proizvod, domaću voćnu rakiju koja će se ravnopravno nositi s konkurencijom industrijskih žestokih pića. No, u svijetu je trend rasta zanimanja upravo za voćnim rakijama i drugim pićima koja nastaju u malim, zanatskim ili craft destilerijama. Ti trendovi prisutni su i kod nas, dodao je Mikulić. Nezaobilazna tema bile su trošarine, a o čemu je riječi bilo na jednom od predavanja za proizvođače kada su o zakonskim okvirima u proizvodnji rakija govorili predstavnici Carine.

- Imamo nekoliko primjera proizvođača koji su redovito nastupali i nastupaju na našem natjecanju, a danas su registrirani kao destilerije. Preradom voća u voćne rakije ostvaruju prihode, svoje proizvode prodaju u RH i inozemstvu, plaćaju poreze i trošarine, zapošljavaju. Znamo spominjati za proizvođače rakija problematične trošarine. One su tu, sigurno i nadalje ćemo ih imati kao zemlja koja želi biti uređena. Trošarine na alkohol u RH među najnižima su u EU-u, niže ima samo Bugarska. Želja nas u Komori je da i dalje pomažemo voćarima i proizvođačima rakija te u tome da mali proizvođači koji rakiju proizvode za svoje potrebe u konačnici sa svojim proizvodima iziđu i na tržište. Zbog toga i ističem edukacijski karakter našeg natjecanja - poručio je Mikulić.
Diplome i brončana odličja uručio je dr. sc.Kovač, srebrna odličja načelnik Lončarević, a zlatna predsjednik Kovačević. Šampion Jurčević nije skrivao zadovoljstvo naslovom.
– Na natjecanju sam od početka, od 2004. Uvijek sam nekako bio u vrhu i falilo je to nešto malo da dođem do šampionske titule. Svih ovih godina slušao sam iskustva, primjedbe ocjenjivača i proizvođača, i to sam na neki način upotrijebio. Danas sam presretan, ponosan da sam šampion XV. natjecanja. Nema tu tajni, treba samo pravilno pristupiti proizvodnji – zdravi, zreli plodovi, pravilna fermentacija, lagana destilacija gdje se izbjegavaju svi štetni elementi. To je moje iskustvo - kaže Jurčević. Na upit o legalizaciji u proizvodnji rakija, on kaže: "Jasno nam je da mora biti legalizacija. Kao hobist – a 80 % nas su hobisti među proizvođačima voćnih rakija i likera, i mislim da su propisi malo strogi, počevši od dopuštenih količina po OPG-u. Kada bi se trošarine malo snizile vjerujem da bi bilo bar 90 % prijavljenih proizvođača alkohola. Ovako, ima i crnog tržišta, a ja izbjegavam takvo nešto, prijavljujem sve količine", kaže Jurčević, koji je nagrađen i prigodno - kotlom za pečenje rakije. Suzana Župan