Regija
IAKO NASADI MOGU BITI RODNI JOŠ GODINAMA

Ne vide izlaz, pa krče voćnjake - povađene jabuke idu u ogrjev
Objavljeno 29. studenog, 2019.
Jabučare je, žale se, “ugušila” preniska cijena, nedostatak hladnjača, uvoz iz Poljske

ĐAKOVO - S nekadašnjih 50-ak, Udruga Voćar-Đakovština danas se svela na nekoliko članova, a trenutno je i bez vodstva, nakon ostavke dosadašnje predsjednice Ružice Blažević. Osipanje članstva preslikava i brojčani pad voćara, pogotovo jabučara u Đakovštini. A još prije 20-ak godina brojni su u Đakovštini posegnuli za kraljicom voća, generacijski slični – u naponu radne snage, podižući njezine nasade nekako u isto vrijeme, početkom 2000-ih, kao i Ružica Blažević, no 20-ak godina kasnije mnogi među njima napustili su tu proizvodnju, iskrčivši voćnjake, prelazeći na drugu proizvodnju - aroniju, lješnjak..., ili potpuno napuštajući rad na zemlji. Razloga je mnogo – od preniskih otkupnih cijena, uvoza viškova iz Europe poput poljske jabuke, dampinga, ucjenjivačkih uvjeta u lancu otkupa, predaje, skladištenja i dr., vremenski loših godina, s mrazom, nedostatka hladnjača i dr. U takvoj klimi, gdje nisu vidjeli opstanak, mnogi jabučari su, pa tako i Blaževići, kaže Ružica, iskrčili voćnjak. "Nismo više vidjeli izlaza", kaže Ružica koja je 3 hektara pod jabukom iskrčila 2018., posadivši na dijelu trešnje, a preostali dio dan je u rentu.- Iskrčili smo ga uz pomoć prijatelja kojima smo povađena stabla dali za ogrjev - kaže Ružica. Uz sve navedene probleme što prate jabučare, ocjenjuje Ružica, nije bilo ni strategije koja bi privukla novu, mladu generaciju koja bi nastavila ono što je dosadašnja počela podizati 2000-ih. Navodi i problem radne snage.



– Stižu prve dubioze, hvatate se i za slabašnu slamku samo da se održite, svjesno godinu-dvije radite i s gubitkom, no onda savjestan čovjek kaže: nema to smisla. Iskustva su svagdje ista; ima nešto odvažnih, no to je rijetkost, ovdje možda dvije osobe, a izlaz su vidjeli u tome što su ušli u kredit ili u potporu iz EU fondova, no da bi ju koristio, moraš i sam nešto uložiti – kaže Ružica i dodaje da je prosječna površina pod jabukama u đakovačkom kraju (bila) oko 2 hektara.

– Uslijedilo je više teških godina – i vremenski i financijski; a ljudi su ušli u kredite i fondove. Oni su sada u fazi da sami rade neke skladišne kapacitete, komore, da bi imali neku budućnost, da bi se mogli "pokriti" – kaže Blažević o stanju među preostalim jabučarima.

Od lani poznat po svom voćnjaku "samoposluzi", gdje kupci beru ili kupe jabuku po (ove godine) 2 i 2,5 kune, Marijan Bakula potvrđuje da su mnogi iskrčili voćnjake.

– Znam Đakovčanina koji je iskrčio 5 hektara pod iznimno kvalitetnom jabukom – kaže Bakula i drži da država treba povećati potpore voćarima.

– Sada su one oko 2000 kn/ha plus dodatak ako ne prskate i sl., no trebale bi biti 1000 eura. U ratarstvu usjev urod daje svake godine, a trajne nasade treba godinama podizati – kaže Bakula.

Blažević podsjeća na "dežurni" problem voćara – nedostatak hladnjača.

– O hladnjači slušam od 2000. Ima skladišni kapacitet na Čepinskoj, no ako on traži za komoru 5000 kuna, vi morate prodati 5 tona jabuka – kaže Ružica. Zbog svega navedenog, voćnjak je lani iskrčila.

– Bio je njegovan. mogao je biti u rodu još 10 godina, no nema smisla kada nemate ni realnu cijenu za jabuku, ni drugo. Forsiraju nas – povećavajte se jer tržište traži količine, a količine ulaganja. Govori se o cijeni od 2,80 kuna, no to je u idealnim godinama koje nisu bile. Kada bi sav obračun završio, to bi bilo 1,60 kuna, a minimum u normalnim uvjetima, normalnoj godini, govorimo o nižoj klasi, vrstama, ne bi smio biti ispod 3 kune. Sve ostalo je gubitak. Sada su još postrožili normative iz EU-a, a što mi uvozimo? Jabuku iz Poljske, kakvu meni ne bi uzeli ni za industrijsku! – kaže Ružica, koja se okrenula trgovini odjeće.

O krčenju 3 hektara pod jabukom razmišlja i voćar koji je htio ostati anoniman. Kaže, strategija za ovu proizvodnju bila je pogrešno zacrtana.

– Druga stvar je lanac od proizvođača, skladištara, trgovca; obično su trgovci, nakupci, bili vlasnici skladišta i postavljali uvjete. Nisu ih imali proizvođači – da jabuku prodaju kada je povoljna cijena, nego kada je zrela, beri ju i onda je u njihovim rukama – kaže voćar te dodaje da se Poljskoj, nakon ruskog embarga, dogodio višak od nekoliko milijuna tona jabuka.

– A ljudi su ovdje bili krenuli u jabuku s entuzijazmom. Kada podvučem crtu, na gubitku sam; otkupna cijena je oko 1,30, a minimalno bi trebala biti 2,20, 2,30 kuna – kaže voćar, koji planira iskrčiti voćnjak nakon 13 godina.

Bakula kaže da ga je ugodno iznenadilo 10.000 kuna koje mu je upravo dodijelilo Ministarstvo poljoprivrede. Agencija za plaćanja, naime, isplatila je potporu iz Programa potpore za proizvođače jabuka za 2019. od 20 milijuna kuna. Ostvarila su ju 842 proizvođača s 3016 hektara. Bakula neće krčiti voćnjak jer, kaže, to je ljubav. Blažević dodaje da su brojni odustali i zbog nenaplaćenih potraživanja od otkupljivača. U pitanju su i stotine tisuća kuna, a neki su uzgajivači, ističe, u međuvremenu i umrli. Dodaje, od tuge.

Suzana Župan

Ružica Blažević

donedavna predsjednica Voćara-Đakovština

Brojni jabučari s đakovačkog područja odustali su od proizvodnje jabuka i voćnjaka i zbog nenaplaćenih potraživanja od otkupljivača. U pitanju su nenaplaćene i stotine tisuća kuna, a neki su u međuvremenu, na žalost, i umrli. Od tuge
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana