Vukovarska golubica u “radu”, kokošasti golub priznat 2005.
Objavljeno 29. studenog, 2019.
Crveni obrub oko očiju simbol je suza isplakanih u ratu, kaže tvorac “goluba mira”
VUKOVAR - Vukovar bi uskoro mogao imati dvije priznate pasmine golubova, a zanimljivo je da obje u svom nazivu imaju ime grada u kojem su i nastale - jedna je vukovarski kokošasti golub, koji je već priznat, 2005. godine u hrvatskim i kasnije i u europskim okvirima, a druga je vukovarska golubica mira, koja je dobila status "goluba u radu". Te male životinje istodobno su i promocija grada Vukovara u Hrvatskoj, ali i Europi i svijetu.Vukovarski kokošasti golub i vukovarska golubica - golub mira dar su i nasljeđe novim članovima Hrvatske udruge za uzgoj i selekciju sitnih životinja "Vukovar - 1955", kazat će predsjednik Damir Tvorek, dodajući i kako vukovarski golubari već godinama rade na stvaranju i priznavanju spomenutih, novih vrsta. Pokazana javnosti vukovarska je golubica bila i na Državnoj izložbi mladih malih životinja održanoj u Vukovaru proteklog vikenda, kada ju je, navest će Tvorek, pregledao stručni sud Hrvatskog saveza uzgajatelja golubova, peradi, kunića, ptica i zamorčića, a čiji prijedlog za priznanje pasmine - ide na usvajanje! A rad na stvaranju nove pasmine, vukovarske golubice mira - bijelog goluba, nježnog, ali snažnog i ponosnog poput slavne neolitske Vučedolske golubice - potrajao je gotovo dva desetljeća. Tvorac i najzaslužniji uzgajatelj za dvije nove pasmine, s imenom Vukovara, jest danas 81-godišnji zaljubljenik u ptice, Vukovarac Zlatko Menges, koji se golubarstvom bavi još od djetinjstva i nositelj je brojnih državnih, ali i europskih titula u uzgoju golubova.
- Ideja o vukovarskoj golubici, kao golubu mira, nadošla mi je 2000. godine slušajući svećenika na misi u našoj crkvi sv. Filipa i Jakova o golubu kao simbolu mira - prisjeća se Menges koji je svoj naum prenio prijateljima golubarima. Ubrzo su formirali sekciju, izabrali primjerke golubova, podijelili zaduženja.... Podnesen je i zahtjev Gradu Vukovaru za dopuštenje, koje su i dobili, kako bi obje pasmine golubova, kokošasti i golubica, dobili ime i u njemu naziv Vukovara. Prvih desetak primjeraka novostvorene vukovarske golubice mira bilo je izloženo 12. prosinca 2008. u Viljevu na Državnoj izložbi mladih golubova i tada je "golub mira" iz Vukovara dobio priznanje kao golub "u radu". A vukovarska golubica postajala je kroz godine sve ljepša - bijela, s ponosnom kukmicom na glavi i nježnim čarapicama na nogama.
- Crveni obrub oko očiju simbol je suza isplakanih u Domovinskom ratu i za žrtvama iza njega - kazat će Zlatko Menges, koji je u razorenom Vukovaru 1991., uz obiteljsku kalvariju, izgubio i svoje golubove, a u golubinjaku je imao dvjestotinjak ptica, mahom engleskih gušana... Golubari će, inače, reći da je stvaranje novih pasmina "mukotrpan, ali sladak posao", k tome smirujući.
Osim bijele boje, ideja je da bi vukovarska golubica mira mogla imati i varijantu iskonske sivkasto-pjegaste u nijansama keramičke vučedolske, dok se danas pak pojavljuje u bijeloj, crnoj, smeđoj i "špricanoj". "Važno je da vukovarska golubica ostane simbolom mira", zaključit će vukovarski golubari.
Sanja Butigan
661 MALA ŽIVOTINJA
Na stvaranju pasmine vukovarski kokošati golub počeo je Zlatko Menges s nekolicinom golubara raditi još u progonstvu, na jednom tavanu u Vinkovcima kao “najbližem mjestu njihovom Vukovaru”, a ime službeno ta vrsta dobiva 2000. u Vukovaru. Ukratko, taj se golub opisuje kao “kokošasti golub, srednje veličine, vodoravnog držanja tijela, širih, nešto povišenih prsiju”, a “kreiran” je u desetak boja.
Inače, Udruga “Vukovar - 1955” postoji gotovo 65 godina, ima 40-ak članova/ uzgajivača malih životinja, a rade i na gradnji Doma golubara u Vukovaru. Na nedavnoj izložbi u svom gradu, za više od 1000 posjetitelja, pokazali su čak 661 malu životinju - golubove, perad, kuniće i ptice 88 izlagača od Iloka do Zagreba. Ocjenjivali su i međunarodni suci, što govori o visokom rangu izložbe u Vukovaru.