Damir Novotny: Neprihvatljiva je formalizacija akademskih zvanja kao osnovice za obračun plaća
Prosvjetni radnici krenuli su u izjašnjavanje o Vladinoj ponudi koja bi
omogućila kraj štrajka u školama.
Nudi im se rast osnovice i dodataka na
plaću od ukupno 10,4 posto. Konačni rezultati referenduma trebali bi biti
poznati u četvrtak, o čemu ovisi hoće li škole u petak nastaviti s radom. No,
sve su naznake s terena zasad takve da će tu ponudu sindikati - odbiti. Štrajk u
školama u četvrtak je ušao u 34. dan, a učenici osnovnih i srednjih škola
propustili su 14 dana nastave. Prema najavi ministrice obrazovanja Blaženke
Divjak, propušteno će se morati nadoknaditi produljenjem školske godine i
skraćivanjem praznika.
Rast oko 700 kuna
Podsjetimo, po završetku
sedmosatnog sastanka, premijer Andrej Plenković u utorak navečer objavio je
konačnu ponudu sindikatima obrazovanja - na njihove zahtjeve za povećanjem
koeficijenata složenosti poslova za 6,11 posto ponudio je rast plaća od ukupno
10,4 posto. Povećanje bi se ostvarilo kroz rast osnovice putem Temeljnog
kolektivnog ugovora za 6,12 posto za sve javne i državne službe i dodatke na
plaću od 4, odnosno 5 posto, samo za zaposlene u obrazovanju, ako Vlada do 1.
prosinca 2020. ne donese novu Uredbu o koeficijentima složenosti poslova.
Sukladno tome, čelnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim
Ribić pojasnio je što to znači u praksi. "Ono što je premijer izjavio, uredba će
se donijeti u 2021. godini, dakle nakon izbora. Ako se donese 2021., onda je tih
jedan posto 1. prosinca bezuvjetan", poručio je Ribić. Što u "prijevodu" znači
da bi se zaključno s tim datumom plaća zaposlenika hrvatskih škola povećala za
još jedan posto, ili ukupno za 11,4 posto, s tim što treba naglasiti da se
povećanje odnosi na brutoplaću. Kako će točno za svakog pojedinca izgledati
povećanje u netoiznosu, ovisi pak o nizu drugih osobnih detalja u svakoj
pojedinačnoj plaći. No, ako je prosječna netoplaća učitelja oko 7100 kuna (kako
je objavilo Ministarstvo), realno bi bilo očekivati da će se onima koji imaju
približno toliku plaću, ako prihvate ponudu, u prosjeku netoplaća povećati za
oko 700 kuna. Također, ako prihvate ponudu, učiteljima bi se platili svi dani
provedeni u štrajku.
Ekonomski stručnjak Damir Novotny ističe kako bi
se sindikati trebali brinuti za materijalna prava svojih članova. Ova ponuda
Vlade u tom bi smislu, kaže, objektivno trebala biti dobra.
- To je
više nego što su sindikati tražili na početku. No, tu se očito više ne radi o
materijalnim pravima nego sada usmjeravaju svoje zahtjeve prema nematerijalnom
konceptu, a to je dignitet. Dakle, oni zapravo žele postići izravnavanje
obrazovanja s drugim javnim sektorima. A veliko je pitanje može li to biti
usporedivo, jer znamo da u javnom sektoru postoje, primjerice, liječnici, a
postoje i oni koji imaju formalno visokoškolsko obrazovanje, ali neusporedivo s
liječničkim. Prema tome, formalizacija akademskih zvanja kao osnovice za obračun
plaća zapravo je neprihvatljiva. I zbog toga mislim da će se morati napraviti
restrukturiranje toga sektora, na što stalno upozorava i Europska komisija,
budući da on s jedne strane ima prevelike troškove za infrastrukturu, što onda
smanjuje mogućnosti nagrađivanja zaposlenika - upozorava
Novotny.
Posebnom temom vidi kvalitetu obrazovanja, jer smatra da
nije prilagođeno tržištu rada. "Tu je onda i pitanje usmjeravanja sredstava
europskih fondova. Ako mi usmjeravamo europski novac u obnove nekih škola u
kojima nema učenika, ili u gradnju sportskih dvorana u kojima neće nitko
vježbati, to su onda ‘mrtvi kapitali‘ i Europska komisija to sigurno neće
podržati. Tako da bih rekao da sindikati nisu objektivni u svojim zahtjevima,
nego su podlegli euforiji, poneseni na krilima te velike podrške. Zapravo pušu u
rog uravnilovke, odnosno snižavanja kvalitete", smatra Novotny.
On
smatra kako je poduzetnički sektor u cjelini nezadovoljan kvalitetom obrazovnog
sustava. Udruge poslodavaca govore već godinama. "Oni sigurno neće biti
zadovoljni da kroz ovakva povećanja dodatno rastu troškovi toga sektora, a na
kvaliteti usluga nedovoljno se radi", kaže Novotny, koji smatra da u realnom
sektoru prosvjeda zasad neće biti, jer su, kaže, poduzetnici općenito
zaokupljeni svojim problemima, a i sindikati tu nisu tako dobro organizirani.
"HUP već reagira na cijelu situaciju, jer daljnje povećavanje troškova javnog
sektora istiskuje privatni sektor", kaže Novotny, koji smatra da će se, ako
želimo podići kvalitetu tog sustava i, naravno, plaće, morati napraviti
restrukturiranje, gdje se boji da će mnogi ostati bez posla. Zaključuje kako su
sve vlade propustile priliku proteklih desetak godina taj sektor postaviti na
zdrave temelje, i ako postoji problem s koeficijentima, to i riješiti. "Ali ne
linearno, jednako za sve. I ako se zbog te linearnosti cjelokupan iznos podigne
na razinu milijarde kuna više iz proračuna, a manje od 600 ili 700 milijuna kuna
to sigurno neće biti, to je mnogo novca za malo učinaka i opet spirala troškova
ide prema gore", kaže Novotny.
Na tom tragu je i izjava ministra
financija Zdravka Marića koji je rekao da nova ponuda Vlade prosvjetarima državu
godišnje košta nešto manje od 300 milijuna kuna, ali izdvojeno od povećanja
osnovice u idućoj godini od ukupno 6,12 posto u tri navrata. "Taj iznos nije
planiran u nedavno izglasanom državnom proračunu, ali se sredstva mogu naći
uštedama na rashodnoj strani", istaknuo je ministar.
"Ponuda je loša"
Istovremeno, sindikati su na
društvenim mrežama u četvrtak objavljivali fotografije iz osnovnih škola diljem
Hrvatske na kojima učitelji poručuju kako ne prihvaćaju ponudu Vlade, držeći
natpise "Ne". Sindikalni povjerenici u osnovnim i srednjim školama na području
Slavonije i Baranje s kojima smo razgovarali kažu kako izjašnjavanje traje do
četvrtka i rezultate još nemaju, no poručuju da informacije s terena daju
naslutiti kako će odgovor članova i štrajkaša na Vladinu ponudu biti jednak
natpisima na fotografijama. Andreja Dorić, sindikalna povjerenica u OŠ Darda i
povjerenica SHU-a Osječko-baranjske županije kaže da su listići spremni, a
članovi, i svi koji su bili u štrajku, odlučit će. A što su odlučili neće se
znati prije četvrtka u 10 sati.
- Sporazum ćemo svim ljudima
pročitati i reći što Vlada nudi. Ako 50 posto + 1 član budu rekli da je to
prihvatljivo, mi počinjemo u petak raditi. Ako bude manje od toga postotka,
štrajk ide dalje. Do kada, to morate pitati premijera - poručuje Dorić, dodajući
kako ni u novoj ponudi Vlade nema ni spomena koeficijenata, zbog čega su i ušli
u štrajk. Slično nam je rekao i Ivica Nikić, sindikalni povjerenik u Školi
primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek. "Prema informacijama s terena,
trenutačno je gotovo stopostotno odbacivanje Vladina prijedloga, odnosno - ne.
Mislimo da je ta ponuda loša, podcijenjena i nismo radi toga 35 dana na ulici, u
štrajku", ističe Nikić.
Ako na referendumu kažu ne, štrajk ide dalje do
ispunjenja zahtjeva. "Ako treba i do 6. studenoga sljedeće godine. Bit će
vjerojatno dan ulice, dan štrajka, dan pregovaranja, dan dogovora, dan
prijetnji... Sve kao i do sada. Mislim da su ljudi već ludi od toga čekanja,
zbog svog dostojanstva koje je netko opet bacio u blato i pokušava to prikazati
kao lijepu čistu maramicu", upozorava Nikić.
Igor Bošnjak/Jasenka Pejaković
RIBIĆ: IZNOS JE BLIZAK TRAŽENOM
Nakon dugih pregovora u utorak, čelnik Nezavisnog sindikata srednjih škola Hrvatske Branimir Mihalinec izjavio je kako Vladina ponuda nije ono što su sindikati tražili - a to je povećanje koeficijenata složenosti poslova za 6,11 posto. "Mi smo tražili koeficijente, Vlada je prihvatila da o koeficijentima razgovaramo sljedeće godine. Stavit ćemo prijedlog na referendum i ovaj put nećemo sugerirati članstvu što da odluče, budući da se radi o njihovim plaćama", najavio je Mihalinec. Vilim Ribić je, pak, u izjavi za N1 ocijenio da je ponuđeni rast dodataka od 4, odnosno 5 posto u sljedećoj godini, blizak traženom povećanju koeficijenata. "Važnije je imati koeficijent nego dodatak, jer je koeficijent stabilniji. S druge strane, ovo je pet posto rasta plaća u jednoj godini. Vlada ovime nije uklonila zaostajanje zbog kojih smo mi u štrajku, ali je dala rast plaća koji je blizak visini onoga što bismo dobili da se poveća koeficijent za 6,11 posto", zaključio je Ribić.
VISOKI TROŠKOVI
"Problem je preveliki broj zaposlenih u obrazovnom sektoru. Činjenice pokazuju da imamo dvostruko više učitelja, nastavnika i profesora u osnovnim i srednjim školama po stanovniku, nego je europski prosjek. Dakle, objektivno ih je previše u odnosu na broj stanovnika. Mi možemo taj broj relativizirati činjenicom da Hrvatska ima prilično razveden teritorij, pa treba osigurati obrazovanje i na otocima itd., no sve to ne umanjuje činjenicu da su nam troškovi obrazovnog sustava, kako materijalni, tako i ovi za plaće, iznimno visoki", kaže Novotny.
PLENKOVIĆ: NISMO MI NEPRIJATELJI
Premijer Andrej Plenković nije htio odgovoriti hoće li tražiti sudsku zabranu štrajka budu li se prosvjetari na referendumu izjasnili protiv Vladine ponude, nego je poručio da želi pustiti sindikate da u miru donesu odluku. Ponovno je iscrpno elaborirao da je Vlada stavila na stol cjelovitu ponudu. To su enormni iskoraci i bitno je da sagledaju cjelinu ponude, ovdje se moramo izvući iz iracionalnog u racionalno, u sadržaj ispred forme, kazao je. Na pitanje zašto se sindikatima obrazovanja ne mogu ponuditi veći koeficijenti nego dodaci, ustvrdio je kako ne može udovoljiti svim zahtjevima, jer mora gledati širu sliku, a oni nisu jedini koji nisu zadovoljni svojim koeficijentima. "U trenutku kad se naprave iskoraci u ovakvim koeficijentima, kucaju i drugi. Uvijek vam netko dolazi iz određenog segmenta sa svojim zahtjevom i gleda isključivo izolirano svoju temu bez sagledavanja šire slike. Vlada nema taj luksuz, naša je zadaća da gledamo cijelu širinu naše politike, i to pokušavamo iskomunicirati. Ne ide nam, očito imamo problem, ja bih volio da nam vi mediji malo pomognete u tome, da doživimo ovo što je na stolu kao konzistentnu politiku i paket", rekao je, istaknuvši da mu je bitno da djeca idu u školu, a nastavnici imaju veću plaću. "Je li bolje imati nula ili 10,40 posto na kraju iduće godine? Vrlo je važno da se to razumije i da je na stolu najkvalitetniji mogući prijedlog u okolnostima gdje je proračun usvojen. Apeliram na ljude koji rade na obrazovanju naših mladih da shvate što je na stolu. Ova Vlada je prijatelj zaposlenika, pa nismo mi neprijatelji“, rekao je.
10,4 posto
ODLUKA ĆE BITI POZNATA U ČETVRTAK PRIJEPODNE