Objavljeno 28. studenog, 2019.
Zaista, kada se 1966. prvi put pojavio na Zagrebačkoj izložbi jugoslavenske grafike, a godinu poslije na Međunarodnom bijenalu grafike u Ljubljani, Dobrović će sudjelovati na svim sljedećim izložbama do 1982. u Zagrebu, odnosno 1981. u Ljubljani. Njegovo će mjesto na tim velikim manifestacijama biti zapaženo ne samo priznanjima i nagradama koje dobiva nego i kritičkim napisima u kojima se ističe posebnost njegova jezika. Kako paralelno izlaže i na izložbama Novih tendencija te brojnim drugim prestižnim izložbama u svijetu, Dobrović se od druge polovine 60-ih, a osobito tijekom 70-ih pozicionirao kao nezaobilazan protagonist onih umjetničkih pojava koje su gravitirale poetici racionalnoga, analitičkoga i uopće konstruktivnoga pristupa. No racionalno i analitičko u Dobrovićevoj umjetnosti ipak treba razumjeti sa zadrškom. Njegovo uporno ponavljanje jednog istoga načela na kojemu gradi svoj rano artikuliran i prepoznatljiv jezik upućuje da se iza krute geometrijske pravilnosti krije i nešto drugo. I po tom bi ga se moglo dovesti u blizinu Julija Knifera, čiji su meandri oličenje reda, čistoće i geometrijske strogosti, a ipak svoj puni smisao dobivaju na području koje nam je do kraja odredila konceptualna umjetnost, praksa zasnovana u mentalnoj sferi. Činjenica ponavljanja unosi stanoviti nered u sustav koji percipiramo kao savršeno logičan i jednoznačan - piše dr. sc. Zvonko Maković u katalogu izložbe, čiji je autor, a koja se u četvrtak, 28. studenoga, u 19 sati otvara u Muzeju likovnih umjetnosti.
Kustosi izložbe jednostavnoga naziva Juraj Dobrović su mr. sc. Daniel Zec, viši kustos, Valentina Radoš, viša kustosica,
Martina Gavran Španiček, kustosica, Mateja Moser, kustosica.
"Sam termin stvaralaštvo neodgovarajući je u ovom slučaju jer ono što predstoji i svršava u mojemu djelovanju nije stvaranje nego otkrivanje", rekao je umjetnik Juraj Dobrović.
Njegova se izložba u MLU-u može pogledati do 23. veljače 2020., a na izložbi će se prikazati 51 antologijska umjetnina iz donacije Jurja Dobrovića. Ovako opsežan izbor umjetnikovih djela, koja su referentna za gotovo cjelokupan njegov opus, daje nam mogućnost da cijelu donaciju prezentiramo javnosti preko izložbe. Radovi darovani Muzeju uglavnom su nastali u razdoblju Novih tendencija tijekom 60-ih i 70-ih godina, no ima i kasnijih radova (od 80-ih do 2005.). Uz djela iz donacije MLU-a, izložba će se proširiti i upotpuniti posudbom ključnih Dobrovićevih djela iz Muzeja suvremene umjetnosti i privatnih kolekcija, poput Kolekcije Vugrinec i LAUBE - kuće za ljude i umjetnost (20 djela).
Cilj je izložbe predstaviti osječkoj javnosti djela Jurja Dobrovića kao jednog od protagonista suvremenog likovnog izraza i edukacija muzejske publike o važnom poglavlju povijesti hrvatske umjetnosti s kojim je Hrvatska 60-ih i 70-ih postala jedno od važnih središta suvremene umjetnosti. Nove tendencije kao jedne od najvažnijih priloga hrvatske umjetnosti, koje europskim okvirima vuku liniju s konstruktivnim pristupom - navodi se najavi.
- Juraj Dobrović upućuje nas prema nekoj metafizičkoj razini na kojoj se pravo značenje djela ne otkriva okom, dakle vizualnom percepcijom, nego onom percepcijom koja počiva u proboju viđenog, u nekom metaprostoru koji nadmašuje tvarnost djela - zaključuje Zvonko Maković.
N.Vek.
91
godinu ima umjetnik i na otvorenje izložbe u Osijeku ne će doći
Fokus na kocki i njezinim mogućnostima
Juraj Dobrović (Jelsa, 29. siječnja 1928.) završio je Ekonomski fakultet u Zagrebu i studij povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, nakon čega se posvećuje likovnoj umjetnosti, grafičkom i industrijskom oblikovanju. Aktivno je sudjelovao u međunarodnom umjetničkom pokretu Nove tendencije, koji je početkom 60-ih nastavio tradiciju geometrijske apstrakcije umjetničke grupe Exat 51. U tom razdoblju, uz angažman u kategoriji primijenjene umjetnosti, u reljefu istražuje mogućnosti zadanog optičkog polja unutar strogo određene geometrijske strukture. Početkom 70-ih u njegovoj umjetnosti središnje mjesto zauzima kocka kao geometrijsko tijelo, odnosno proučavanje plastičnosti kocke. Od 1983. broj geometrijskih elemenata i oblika se povećava, no i dalje drži fokus na kocki i njezinim mogućnostima.