Prema očevidniku Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u Hrvatskoj je trenutno oko 12 tisuća stalno zaposlenih osoba s invaliditetom. Unatoč pomaku, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak kaže kako još uvijek nisu zadovoljni brojkama jer je u radno aktivnoj dobi znatno veći broj nezaposlenih osoba s invaliditetom.

Ne i u osječkom Elektromodulu, gdje već godinama rade tri osobe kojima je utvrđen stupanj invalidnosti. Riječ je o gluhonijemoj osobi, osobi znatno oštećena vida te jednoj s tjelesnim oštećenjem. Oni su, prema riječima direktorice Elektromodula Ane Kocelj, ravnopravni djelatnici u tvrtki. O naplatniku parkirališta Hrvoju Mihaljeviću, podsjetimo, Glas Slavonije već je pisao, i to kao o primjeru dobre prakse.

- Naša dva djelatnika koja su osobe s invaliditetom ni po čemu se ne razlikuju od ostalih zaposlenika. Rade jednakim intenzitetom kao i drugi i nema apsolutno nikakve razlike među djelatnicima. U trenutku kad smo ih zapošljavali imali smo potrebu za radnicima, a oni su se prijavili, pa nije bilo nikakvog razloga da ne pokušamo vidjeti kako to funkcionira. I nismo požalili – kaže Kocelj, poručujući tvrtkama da svakako pokušaju zaposliti osobe s invaliditetom i dati im jednaku priliku za rad kao i bilo kojoj drugoj osobi.

Upravo to želja je Ureda pravobraniteljice osoba s invaliditetom koja kaže kako njihovi članovi mogu, bar u malom segmentu, pridonijeti poslodavcu. Stoga je potrebno, naglasila je prilikom nedavnog posjeta Osijeku, promijeniti svijest poslodavaca i dati im volju da istinski požele zaposliti osobu s invaliditetom.

Međutim, u praksi se događa da će poslodavac prije platiti naknadu jer ne zapošljavaju osobu s invaliditetom nego što će joj dati priliku za rad. Slonjšak kaže kako su poslodavci u obvezi na 20 zaposlenih imati bar jednu osobu s invaliditetom.

Ne možemo reći da nisu informirani, no poslodavci ne čine dovoljno da se drže propisanih kvota. Štoviše, neizmjerno je velik broj poslodavaca koji na radnome mjestu nemaju zaposlenu osobu s invaliditetom. Naknade koje plaćaju pozamašne su, no neki će prije i to platiti nego što će zaposliti osobu s invaliditetom. Naravno, tu je još i problem što neki poslodavci na svojim područjima u regionalnim uredima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ne mogu naći adekvatne profile osoba s invaliditetom, no to im ne smije biti opravdanje da ih ne zaposle – kaže Slonjšak, dodajući da ima drugih načina kako bi se te osobe osposobile za tržište rada, poput stipendija i sl.

Kad je u pitanju Osijek, dobra je vijest što se prošle godine Regionalnom uredu pravobraniteljice osoba s invaliditetom na radionice odazvalo čak 30-ak poslodavaca. Oni su se, nakon održanih radionica, raspitivali o realizaciji zapošljavanja osoba s invaliditetom. Štoviše, prema podatcima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Osječko-baranjska županija druga je po broju zaposlenih osoba s invaliditetom u Hrvatskoj.