Objavljeno 26. studenog, 2019.
Svaki treći ispitanik nije mogao iskoristiti godišnji odmor u potpunosti
Predsjednik SSSH Mladen Novosel predstavio je rezultate istraživanja tog sindikata o radnom vremenu, rekavši da je radno vrijeme, uz niske plaće, jedan od ključnih čimbenika zašto radnici nisu zadovoljni na svojim radnim mjestima i odlaze iz Hrvatske, a utječe i na dobru organizaciju rada.
Suočeni smo sa svakodnevnim kršenjem Zakona o radu, izjavio je Novosel na konferenciji "Radno vrijeme po mjeri čovjeka", održanoj u suradnji Saveza samostalnih sindikata Hrvatske sa Zakladom Friedrich Ebert.
Prema istraživanju SSSH-a o radnom vremenu, koje je u rujnu na reprezentativnom uzorku provela agencija Hendal, više od 40 posto ispitanika izjavilo je da kontinuirano ili povremeno radi prekovremeno. Od onih koji rade prekovremeno, 60 posto kaže da im prekovremeni rad nije evidentiran i plaćen, dodao je. Radnici danas ne znaju kako će raditi sutra ni organizirati obiteljski život, rekao je Novosel, ocijenivši kako zbog toga iz Hrvatske godišnje odlazi između 50 i 60 tisuća radnika.
Ići na skraćivanje
- Zato želimo govoriti o tome problemu prema Vladi, poslodavcima i javnosti koja mora konačno shvatiti da je kolektivni ugovor najveća vrijednost svih zemalja u koje naši radnici svakodnevno odlaze - istaknuo je čelnik SSSH. Ustvrdio je kako je poslodavcima u Hrvatskoj kolektivni ugovor nužno zlo, jer smatraju da je on samo interes radnika, no njime se može na dnevnoj bazi fleksibilno dogovarati radno vrijeme kojim mogu biti zadovoljni i radnici i poslodavci. "Poslodavci ne mogu nikakvim uvoznim kvotama nadomjestiti nedostatak radne snage, i stoga se izrabljuju domaći radnici do granice izdržljivosti, pa odlaze kako bi sačuvali zdravlje, ili će ovdje raditi bolesni", upozorio je. Novosel smatra kako skraćivanje radnog vremena mora biti odgovor na moguću novu ekonomsku krizu. "Skraćivanje radnog vremena jedan je od načina očuvanja radnog vremena, što se čini u Njemačkoj koja nije imala krizu, niti će ju imati jer rade i razmišljaju preventivno, dok naša Vlada uopće ne razmišlja o tome", ustvrdio je. Novosel je apelirao da se uz poštivanje zakonskih propisa i jači nadzor Državnog inspektorata, koji je sindikatima i poslodavcima omogućio da dobiju dio javnih ovlasti da mogu sudjelovati u nadzoru primjene proširenih kolektivnih ugovora, a samim time i uređenju radnog vremena.
- Treba u skladu s dobrom praksom nekih zemalja ići na skraćivanje radnog vremena - poručio je Novosel, dodavši da će, bude li radnik zadovoljniji radnim vremenom, biti i produktivniji, a to će biti bolje i za njega i za poslodavca.
Čimbenici stresa
Savjetnica SSSH za radno pravo Sunčica Brnardić navela je kako, prema istraživanju, svaki treći ispitanik izjavljuje da nije mogao iskoristiti godišnji odmor u potpunosti. Trinaest posto ispitanika ne može svaki dan koristiti zakonsko pravo na pauzu, 43 posto navode da su bili u nedoumici oko toga što njihov poslodavac smije učiniti s njihovim pravima koja se tiču radnog vremena i odmora. Nadalje, 59 posto ispitanika odgovara na e-mailove i prima telefonske pozive i izvan radnog vremena, dvije trećine ispitanika navodi kako bi skraćivanje radnog vremena imalo veoma jak pozitivan utjecaj na zadovoljstvo trenutačnim poslom ta na produktivnost, a to se posebice odnosi na zaposlene u privatnom sektoru.
Kada je riječ o radu nedjeljom, toga dana radi 27 posto ispitanika, a 22 posto rade i blagdanom. Među njima je i 28 posto onih koji za rad nedjeljom nisu dodatno plaćeni. Ukupno ih 80 posto podržava zabranu rada nedjeljom. Svaki treći ispitanik ocijenio je da radno vrijeme negativno utječe na njegovo zdravlje, privatni život, obiteljske obveze i raspoloženje. Da njihov poslodavac poštuje propise o radnom vremenu smatra 70 posto ispitanih.
Voditeljica Odsjeka za upravljanje psihosocijalnim rizicima Službe za medicinu rada HZJZ-a, psihologinja Helena Koren rekla je kako su prekovremeni radni sati te produljeno i nepredvidivo radno vrijeme čimbenici stresa na radnom mjestu koji negativno utječu na psihofizičko zdravlje radnika. Pokazalo se da smanjeno radno vrijeme ima dobrobit na radnika i oporavljanje od negativnih učinaka radnog mjesta, zaključila je.
Igor Bošnjak
SVAKI PETI RADIO VIŠE OD 60 SATI TJEDNO
Većina ispitanika, njih 56 %, radi u privatnom sektoru, dok ih 41 % radi u javnom, s tim što ugovor na neodređeno ima njih 78 %. Među ispitanicima je 41 % uposlenih kod poslodavca kod kojega je aktivan sindikat. Pet dana u tjednu radi 71 % ispitanih, a šest dana njih 21 %. Ukupno ih 72 % ima jednako raspoređeno i stabilno radno vrijeme, s tim što 54 % njih nema utjecaj na utvrđivanje te raspodjele, a 13 % ne može koristiti pravo na stanku svaki dan. Među onima koji rade prekovremeno, 38 % je onih koji to rade jednom tjedno, ili češće. Prekovremeni rad češći je u privatnom sektoru, a trećina ih ističe da im takav rad nije prihvatljiv. Svaki je peti radnik radio dulje od 60 sati tjedno, a svaki treći dulje od 12 sati dnevno, s tim što je njih 43 % u nedoumici oko toga što poslodavac smije učiniti u vezi s njihovim radnim vremenom.
Prekovremeni sati te produljeno i nepredvidljivo radno vrijeme negativno utječu na zdravlje radnika