Novi koncept ovršnog postupka na temelju vjerodostojne isprave te stavljanje tog postupka u cijelosti pod nadzor suda predlaže Vlada Konačnim prijedlogom ovršnoga zakona, koji je sa sjednice u petak poslala u saborsku proceduru. Zbog rasterećenja sudova zadržavaju se javni bilježnici kao povjerenici suda (koji više nisu samostalno tijelo u postupku), a poslodavci i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje više neće biti tijela u postupku koja provode ovrhu, čime se administrativno rasterećuju.

Postupak ovrhe ubuduće bi se pokretao na temelju vjerodostojne isprave elektroničkim putem na propisanom obrascu. Predlaže se i centralizirana provedba ovrhe na novčanim sredstvima preko Fine, koja ovrhu provodi pod nadzorom suda. Namjera je zakona unaprijediti i pojednostaviti ovršni postupak kako bi se provodio brzo, učinkovito i ekonomično te zaštitilo dostojanstvo ovršenika da ovrha za njega bude što manje nepovoljna. "Brzinu nam jamči digitalizacija, jer će spis biti potpuno digitaliziran, s propisanim obrascima", rekao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković predstavljajući zakon.


Premijer Andrej Plenković je u uvodu podsjetio na sve dosadašnje aktivnosti Vlade kao pomoć blokiranim građanima - 2018. doneseni su Zakon o otpustu dugova fizičkih soba i Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, kojima su otpisani dijelovi dugova do deset tisuća kuna te su obustavljene dugotrajne ovrhe koje su se pokazale nenaplativima. Slijedio je Zakon o stečaju potrošača, koji je, naglasio je premijer, također postigao efekt, jer je trajno blokiranima do iznosa od 20 tisuća kuna omogućeno da se kroz jednostavni postupak stečaja potrošača oslobode tih obveza. Da su te mjere bile učinkovite, istaknuo je Plenković, pokazuju brojke - u ožujku 2018. bila su 325.254 blokirana, a u listopadu ove godine 243.655.


- To je znatno smanjenje, a posebno je važno imati na umu da je iznos blokade u ožujku 2018. kod Fine bio 43,37 milijardi kuna, a danas je 17,1 milijardu kuna. Dakle, očit korak naprijed u korist sugrađana koji su imali tu vrstu problema - rekao je premijer najavljujući Konačni prijedlog ovršnoga zakona, mjeru kojom se, kako je rekao, zaokružuju Vladina nastojanja da pomogne blokiranima. Pritom naglašava smanjenje troškova ovrhe, kao i to da se deložacije, bez obzira na okolnosti, neće smjeti provoditi u zimskom razdoblju - od 1. studenoga do 1.travnja. Troškovi se smanjuju jer se brišu odredbe o određivanju predvidljivih troškova postupka, potvrda o ovršnosti izdavala bi se automatizmom pa više ne bi bilo troška njezina izdavanja, a naknada za određivanje i provedbu ovrhe na temelju vjerodostojne isprave fiksirat će se Vladinom uredbom i iznosit će najviše 350 kuna.

Povećava se i zaštita dužnika - primjerice, od situacije da uopće ne zna da je dužan - tako da se prethodno opominje prije donošenja rješenja o ovrsi, a povećava se i sigurnost dostave pismena (nakon dva neuspješna pokušaja - dostava preko oglasne ploče uz obvezno slanje obavijesti dužniku u poštanski sandučić i osobni korisnički pretinac - e-Građani). Proširuje se krug primanja izuzetih od ovrhe te se dodaju božićnica, uskrsnica, regres i ostale novčane prigodne nagrade za rezultate rada (do porezno priznatog odbitka), a novost je u drugom čitanju zakona da je od ovrhe izuzet i topli obrok. Ovrha neće biti moguća nad jedinom nekretninom, a uvodi se i pravilo da je od ovrhe izuzet određeni dio svakog primanja, bez obzira na to radi li se o plaći ili nekom drugom primanju, čime se širi krug osoba kojima će dio primanja biti zaštićen od ovrhe (obrtnici, slobodna zanimanja).

Zakon bi stupio na snagu 1. srpnja iduće godine. Prvotni je prijedlog bio 1. siječnja, ali je do odgode došlo, objasnio je Bošnjaković, zbog toga što je riječ o velikom digitalnom zahvatu u sustav.