Rješenjem Ministarstva zdravstva od 30. listopada ove godine KBC Osijek dobio je 17. kliniku po redu od 25 ustrojstvenih jedinica. Riječ je o Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku.

Predstojnik Kliničkog zavoda doc. dr. sc. Vatroslav Šerić, kaže kako je riječ o priznanju koje je zapravo zasluga i svih onih koji su se borili za unaprjeđenje nekada samo Odjela za kliničku biokemiju, prije svega dr.sc. Dragutina Kozmare, koji je bio na čelu ovoga odjela od 1965. do 1998. godine. Zanimljivo je i da se prvi počeci laboratorijske dijagnostike u osječkoj bolnici spominju još 1895. Danas u ovom Kliničkom zavodu rade čak 104 djelatnika, a iako su potpuno samozatajni, riječ je o jednom od najfascinantnijih bolničkih odjela čije se mišljenje traži u 80 posto dijagnosticiranja i koji godišnje odradi nevjerojatnih četiri milijuna analiza. Uza sve to u laboratorijima skrivenim od široke javnosti odrađuju se neka od vrhunskih znanstvenih istraživanja, za što je zaslužna i 16 milijuna kuna vrijedna oprema koju je ovaj Klinički zavod dobio posredovanjem projekta "Istraživanja i dijagnostike malignih, infektivnih i rijetkih metaboličkih bolesti temeljenih na MALDI TOF tehnologiji". Osijek je tim projektom dobio nešto ekskluzivno, a to je maseni mikroskop visoke rezolucije i MALDI TOF/TOF maseni spektometar te dodatnu laboratorijsku opremu. U cijeloj Europi postoje samo četiri masena mikroskopa visoke rezolucije, a jedan od njih sada je i u Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku KBC-a Osijek. Kako nam sada priznaje mladi znanstvenik Kliničkog zavoda doc. dr. sc. Željko Debeljak upravo su uz pomoć ovog masenog mikroskopa ovih dana došli do fascinantne spoznaje da primjerice crvena krvna zrnca, iako posve jednaka pod običnim mikroskopom pod masenim mikroskopom pokazuju različite kemijske sastave. – Znači, eritrociti uzeti od istog čovjeka u istom uzorku pokazuju različiti kemijski sastav. Sada se postavlja pitanje ima li to veze sa zdravljem te osobe. Toliko je još pitanja na koje nemamo odgovore, pa slobodno možemo reći da se o krvi još mnogo toga ne zna - kaže nam doc. Debeljak.

Nije ni čudo što je zato upravo osječka laboratorijska dijagnostika, uz onu riječku, izvan Zagreba dosegnula status Klinike. Predani znanstvenik doc. Šerić kaže nam što se zapravo krije iza zidova ovoga fascinantnog laboratorija.

– Mi svakoga dana primimo negdje oko 2500 uzoraka, što kroz hitnu, što kroz redovnu službu. To znači da oko 2500 epruveta stigne u labos, a iza svakog zahtjeva određeni je broj analiza. To je godišnje približno četiri milijuna različitih analiza. Laboratorijska dijagnostika je bitna, kliničari u donošenju svojih odluka koriste laboratorij u 80 posto slučajeva. Mi analizom uzoraka krvi, mokraće, punktata ili likvora dajemo informacije. Na temelju njih kliničar potvrđuje svoje pretpostavke. Broj zahtjeva je sve veći. Ranije se najviše tražila analiza glukoze u krvi, danas su tu sve više specijalizirane pretrage i najčešće se traži CRP C reaktivni protein, analize mokraće, a odmah iza toga kardiološki markeri, hormoni štitnjače, tumorski markeri, markeri za zatajenje srce. Važno je znati i da hitni nalazi budu gotovi u roku od 60 minuta, stoga je nemoguće čekati na lobos dva ili tri sata, jer se točno vidi vrijeme zaprimanja i potvrde uzorka, budući da je kod nas sve vrhunski informatizirano - kaže doc. Šerić.

- I upravo je po pitanju informatizacije još jedna fantastična priča koja dolazi upravo baš s ovog odijela - Mi smo pioniri u razvoju informatičkog sustava po pitanju laboratorijske dijagnostike. IT tehnologija je zahtjevna i skupa, ali BioNET program koji se danas koristi u cijeloj Hrvatskoj nastao je upravo ovdje, u našem laboratoriju - potvrđuje nam doc. Šerić.