Napetosti su se rasplamsale u Nikaragvi nakon rušenja Eva Moralesa u Boliviji, saveznika ljevičarskog nikaragvanskog predsjednika Daniela Ortege, što je ohrabrilo oporbu te je Ortega odgovorio uhićenjem aktivista i povećanim pritiskom na protivnike.


Bolivijski predsjednik Evo Morales odstupio je 10. studenoga, nakon velikih prosvjeda zbog izborne prijevare, i nakon poziva vojske da odstupi. Ti su događaji ohrabrili oporbene pokrete diljem Latinske Amerike, pa je tako u Nikaragvi oporba pojačala svoje aktivnosti. U Nikaragvi, gdje je tijekom prosvjeda 2018. ubijeno više od 300 ljudi, ovog mjeseca prekinuto je višemjesečno relativno mirno političko stanje. Majke političkih zatvorenika započele su dva štrajka glađu, na koje je policija odgovorila uhićenjima, a u katedrali glavnoga grada Manague, sukobili su se prosvjednici i provladine pristaše. Ortega je upozorio da se bolivijski scenarij neće ponoviti u Nikaragvi "Situacija u Boliviji bila je šok za vladu", rekao je anonimni zapadni diplomat u Managui za Reuters. "To je utjecalo na vladu i potpuno umanjilo njihovu želju za pregovorima. Stav im je postao tvrđi", dodao je diplomat, pozivajući se na zaustavljene pregovore o izbornim reformama i prijevremenim izborima kako bi se okončala politička kriza. Ortega je, nekoliko dana nakon Moralesove smjene, održao govor žaleći zbog rušenja svog socijalističkog saveznika te je upozorio nikaragvansku oporbu da se "igra vatrom". Protivnici su u međuvremenu pozdravili Moralesov pad, za koji je SAD poručio da je poslao signal drugim "nelegitimnim režimima", poput Nikaragve i Venezuele.
Policija je u ponedjeljak optužila 16 aktivista da planiraju "terorističke" napade, a tužitelj je protiv njih podigao optužnicu zbog trgovine oružjem. Obitelji aktivista rekle su da donose vodu i lijekove majkama koje, štrajkajući glađu, zahtijevaju puštanje više od 150 političkih zatvorenika. Drugi štrajk glađu razbijen je kada je katedralu u Managui napala skupina, za koju aktivisti kažu da je povezana s vladajućim sandinistima. H