Najveći politički skup dosad održan u Hrvatskoj, kongres Europske pučke stranke, okupio je u Zagrebu više od 2000 sudionika i brojne europske državnike.

Na kongresu je u srijedu za novog predsjednika konzervativnog stranačkog bloka i najjače političke grupacije u Europskom parlamentu izabran Donald Tusk, dosadašnji predsjednik Europskog vijeća, kao jedini kandidat za tu funkciju, na kojoj je zamijenio Josepha Daula.


U svom govoru uoči izbornog dijela kongresa Tusk je najavio borbu protiv populizma. "Na jednoj su strani stranke neodgovornog populizma, a na drugoj naša stranka odgovorne popularnosti", rekao je Tusk izaslanicima iz četrdesetak zemalja. "Nakon pet godina dosta mi je biti glavni europski birokrat. Ja sam spreman za borbu, nadam se da ste spremni i vi", dodao je Tusk, kojemu krajem studenoga prestaje mandat u Bruxellesu.


Osnovan 1976., savez europskih stranaka desnoga centra danas okuplja 84 članice iz 43 države. S osvojena 182 od 751 mandata, najbrojnija su skupina u Europskom parlamentu i zajedno sa socijalistima, liberalima i Zelenima čine većinski proeuropski savez, nasuprot populističkim, euroskeptičnim i eurofobnim strankama.


Tusk je rekao da strah igra glavnu ulogu u politici i da su zbog migrantske krize i terorističkih napada posljednjih godina ljudi tražili osjećaj sigurnosti. "Zbog toga njihova srca tako lako osvajaju oni koji uglas viču ‘ustanite, učinite svoju zemlju ponovno velikom, vratite kontrolu‘", rekao je Tusk aludirajući na "mantre" populističkih vođa u Europi i predizborni slogan američkog predsjednika Donalda Turmpa. No on drži kako pravo da vladaju imaju samo oni koji žele i mogu ljudima pružiti osjećaj sigurnosti, istovremeno čuvajući njihove slobode i prava. "Ni pod kojim uvjetima ne smijemo prepustiti područje slobode i reda populistima, manipulatorima i autokratima koji ljude navode da vjeruju kako sloboda ne može ići ruku pod ruku sa sigurnošću. Da zaštita naših granica i teritorija ne može ići zajedno s liberalnom demokracijom i vladavinom prava", istaknuo je Tusk.


"Nećemo vrijednosti poput građanskih sloboda, vladavine prava i pristojnog javnog ponašanja žrtvovati na oltar sigurnosti i reda, jer za to nema potrebe", dodao je. "Oni koji to ne mogu prihvatiti, de facto se isključuju iz obitelji", rekao je Tusk, očito misleći na stranku Fidesz mađarskog premijera Viktora Orbana, koja je EPP u ožujku suspendirao zbog kršenja demokratskih standarda.


Na plenarnoj sjednici pučana prethodno je tema, između ostaloga, bilo i neotvaranje pregovora EU-a sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Dosadašnji predsjednik EPP-a Joseph Daul nazvao je to "strateškom pogreškom".


"Pokazali smo nedostatak vizije i odlučnosti i prekršili naše obećanje te tako izgubili vjerodostojnost u regiji i ostavili otvorena vrata Rusiji, Kini, Turskoj i zemljama Zaljeva", kazao je Daul. Francuska, Nizozemska i Danska prošloga su mjeseca blokirale otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom smatrajući da Unija najprije treba reformirati metodologiju proširenja. Makedonija je početkom ove godine, dobivši uvjeravanja da će se time skinuti blokada s njezinih euroatlantskih integracija, promijenila ime u Sjeverna Makedonija. Daul je naglasio i kako "trebamo snažnu ujedinjenu Europu koja može jamčiti svoj položaj u međunarodnom kontekstu", jer se ni jedna zemlja sama ne može suočiti s izazovima, usred imperijalističkih politika Rusije i Kine, "divova s jasnom vizijom koji ne trebaju opravdavati svoje odluke građanima". "Mi moramo obraniti naše građane, kompanije i naše vrijednosti", dodao je. Među važnijim izazovima naveo je klimatske promjene, koje su također jedna od tema kongresa EPP-a, osudivši tzv. zeleni populizam i izrazivši potrebu nalaženja srednjeg puta. "Mi smo jedini protulijek za populiste... politike trebamo prilagoditi izazovima, počevši s klimatskim promjenama - tu ne možemo ništa naučiti od ‘zelenih‘. Između zelenih populista i suludih ideja koje niječu postojanje klimatskih promjena moramo naći srednji put kojim ćemo se boriti protiv klimatskih promjena, ali i osiguravati radna mjesta i pobrinuti se za gospodarstvo", istaknuo je. Dodao je kako su "Europljani zabrinuti zbog budućnosti planeta, ali i zbog vlastite budućnosti, plaća i mirovina". EPP se treba ozbiljno pozabaviti i temom obrane, jer "ako nećemo imati snažnu obrambenu uniju, nećemo moći obraniti vrijednosti", rekao je te istaknuo i temu Brexita, koji će se dogoditi nakon što Hrvatska preuzme predsjedanje EU-om, 31. siječnja 2020. "Kada britanska vlada odluči što želi, moći ćemo ponovo izgraditi odnose s njom", kazao je.


Ponovo je pohvalio hrvatska postignuća u vrijeme vladavine HDZ-a te "iskustvo i reputaciju koju imaju premijer Andrej Plenković i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović".


Hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Plenković, zahvalivši Daulu na šest godina vodstva EPP-a, kazao je da je njegov "doprinos i ono što ostavlja iza sebe u EPP-u iznimno". "Izgradili ste snažne čvrste temelje, a mi ćemo na njima nastaviti graditi još snažniju europsku stranku", kazao je Plenković, koji je svoj govor održao na hrvatskom, ali i na engleskom i francuskom.


Plenković i Daul zahvalili su i Jean-Claudeu Junckeru na svemu što je učinio na čelu Europske komisije, koju Ursula von der Leyen preuzima 1. prosinca, rekavši da on zbog zdravstvenih problema nije mogao doći u Zagreb.

Na konferenciji za novinare Plenković je sugerirao da su nova pravila proširenja EU-a koja predlaže Francuska nepotrebna. Plenković smatra da pregovarački okvir koji se koristi za Crnu Goru i Srbiju već omogućuje suspenziju i vraćanje na privremeno zatvorena poglavlja (reverzibilnost procesa) koje predlaže Pariz. "Već postojeći okvir ima niz mehanizama da se s vrlo specifičnim filtrima kontrolira i najsitniji korak u bilo kojem poglavlju", rekao je Plenković novinarima. "Treba raditi jasnu razliku između otvaranja pregovora i procesa pregovora koji traje", dodao je. Srbija je od početka pregovora s EU-om, 2014., otvorila 17 poglavlja, a Crna Gora je u sedam godina otvorila 32 poglavlja.


Predsjedateljica EU-a od 1. siječnja 2020., Hrvatska, želi da se nastavi europski put Sjeverne Makedonije i Albanije, koje u hrvatsko predsjedanje polažu velike nade. Dvije zemlje kandidatkinje podupiru i europski pučani. Francuski predsjednik Emmanuel Macron predvodio je malu skupinu čelnika EU-a koji su u listopadu spriječili otvaranje pregovora s tim državama, unatoč zabrinutosti zbog sve većeg utjecaja Kine i Rusije na Balkanu.
Plenković je "bizarnim" nazvao to što su liberalne i socijaldemokratske vlade u Francuskoj, Nizozemskoj i Danskoj blokirale otvaranje pristupih pregovora dviju zemalja zapadnog Balkana koje vode socijalisti. Iako vjeruje da mu je cilj poboljšati funkcioniranje EU-a, hrvatski premijer ističe da Macronov prijedlog ne može zaustaviti prioširenje Unije. "Proširenje ima jasan pravni temelj, članak 49. Ugovora o Uniji, koji kaže da svaka zemlja, ako to zatraži, može postati članica. Nema tog ‘non papera‘ koji može derogirati to pravo", rekao je Plenković.