Od prije je poznato da ljudska buka može imati negativni utjecaj na neke životinje, no novo istraživanje pokazuje da se buku koju stvaramo treba tretirati kao "velikog svjetskog zagađivača". "Utvrdili smo da buka pogađa mnoge vrste vodozemaca, člankonožaca, ptica, riba, sisavaca, mekušaca i gmazova", naveli su znanstvenici s Kraljičina sveučilišta u Belfastu u radu objavljenom u časopisu Royal Society‘s Biology Letters.

Ljudska buka prevladava u okolišu, od prijevoznih sredstava i industrije u gusto naseljenim urbanim područjima preko zrakoplova koji prelijetaju nebom do propelera brodova za koje se vjeruje da ometaju ultrazvučnu komunikaciju kitova i mogu igrati ulogu u njihovu masovnom nasukavanju jer dezorijentirane životinje gube osjećaj smjera. Analizom niza prijašnjih pojedinačnih studija Hansjoerg Kunc i Rouven Schmidt došli su do toga da bi se trebalo zaključiti "da buka utječe na većinu vrsta, a ne da je samo nekoliko vrsta posebno osjetljivo na buku." "Zanimljivo je otkriće da raspon pogođenih životinjskih vrsta obuhvaća sve, od malenih kukaca do velikih morskih sisavaca, poput kitova", kazao je Kunc za AFP.

Ljudska buka, primjerice, ometa ultrazvučne sustave detekcije koje koriste šišmiši u potrazi za kukcima, što im otežava lov.

No to može biti dobra vijest za kukce: "Potencijalna lovina može se izravno okoristiti ljudskom bukom", navodi se u radu.

Kunc ipak upozorava da ukupna slika upozorava na ozbiljno ometanje prirodnog okoliša. "U primjeru sa šišmišima, grabežljivac možda trpi zbog toga što ne može locirati žrtvu, no vrste koje se oslanjaju na zvuk da bi uočile grabežljivce, mogu stradati jer neće čuti dovoljno rano napadača i pobjeći."